Slušaj vest

Jedna knjižara u Americi razlikuje se od svih drugih. Knjige koje prodaju - dobijaju na poklon. Više desetina biblioteka, više stotina darodavaca iz cele Amerike, a ponekad i sa udaljenih meridijana, ovoj firmi poklanja knjige. Ima li logike da knjigu poklonite nekome ko će je prodati? U tržišnom svetu i te kako ima. Vlasnik knjižare je neprofitna organizacija koja pomaže da knjiga, temelj celokupne ljudske civilizacije, bude spasena i da dopre do onih kojima je potrebna.

Viktor Lazic (15).jpg
Foto: Viktor Lazić

Zbog „Knjiga boljeg sveta“ uputio sam se na sever SAD. Dva sata vožnje vozom na istok od Čikaga odvelo me je do Saut Benda u Indijani, gradića sa stotinak hiljada stanovnika rasutog po zaleđenoj ravnici. Bilo je minus dvadeset tog dana, ali put nisam želeo da odložim. Na stanici me je dočekao lično predsednik upravnog odbora - gospodin Dastin Holand.

U Saut Bendu u Indijani (SAD), gradiću sa stotinak hiljada stanovnika, postoji jedinstvena prodavnica po imenu „Knjige boljeg sveta“ Foto: Viktor Lazić

Prodali 117 miliona

Knjižara „Knjige boljeg sveta“ prodaje knjige da bi mogla da ih - daruje! Do sada su raznim institucijama od Amerike do Afrike poklonili više od trideset i osam miliona primeraka. Redovno ohrabruju kupce knjigoljupce da doniraju i pokoji dolar za humanitarne akcije, čemu pridodaju i deo svojih prihoda. Tako su do sada uputili čak trideset i pet miliona dolara pomoći bibliotekama širom sveta.

Viktor Lazic (14).JPG
Foto: Viktor Lazić

- Da nije nas, većina tih knjiga bi završila u đubretu. Mi samo želimo da svaka knjiga dođe do onog kome je potrebna, nije važno da li će je po povoljnoj ceni kupiti ili ćemo je pokloniti. Godišnje nam kroz ruke prođe oko 20 miliona knjiga, a od osnivanja smo prodali 117 miliona - priča mi Dastin. Čini se da se oduvek znamo.

Viktor Lazic (12).jpg
Foto: Viktor Lazić

Poređenja radi, procenjuje se da Narodna biblioteka Srbije ima oko pet miliona knjiga, dok Kongresna biblioteka, najveća na svetu, poseduje oko 40 miliona (167 miliona jedinica).

Dastin je okupio načelnike sektora koji upravljaju pravom knjižnom fabrikom da bi me predstavio. Ispričao sam im o projektima Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat, o beogradskom Muzeju knjige i putovanja i Muzeju srpske književnosti. Planiramo saradnju, pre svega na projektima digitalizacije, kojima se bavi njihov najznačajniji partner i primalac donacija - slavni Internet arhiv, koji je sebi postavio ambiciozan cilj - memorisanje celokupnog interneta za buduće generacije. Uz to, želeli bi i da digitalizuju sve knjige na planeti kako bi ih čovečanstvu dostavili na dlanu - besplatno. Potpuna demokratizacija znanja, moć i celokupno ljudsko stvaralaštvo pruženo svima, bez ekonomske i bilo koje druge diskriminacije. Tako veličanstvene ciljeve nikad nije moguće u potpunosti dosegnuti, ali uzbuđuje me pomisao da se tome teži i da i mi iz Srbije tome možemo da doprinesemo.

Viktor Lazic (8).jpg
Foto: Viktor Lazić

Otvorila su se vrata hangara. Koliko god pogled dopire, preda mnom su se ukazali beskrajni lavirinti polica popunjenih kvalitetnim izdanjima.

- U svakom trenutku ovde je pet miliona knjiga - reče Dastin.
Ispred polica su napravili džinovski tron od knjiga. Iz poštovanja prema Adligatu, postavili su me na tron, a oni, veći deo uprave ove izuzetne organizacije, poređao se sa strane.

Viktor Lazic (7).jpg
Foto: Viktor Lazić

Rad u pravoj fabrici knjiga odvija se u tri smene. Sve je besprekorno organizovano.
- Trebalo nam je deset godina da dovedemo stvari do ovog nivoa - priča Dastin dok me upućuje u sve faze radnog procesa.
U Beogradu sam 2015. godine pokrenuo akciju „Milion knjiga za Srbiju“. Adligat od tada preuzima knjige koje drugima nisu potrebne, deo zadržava za svoj fond, a najveći deo poklanja drugim bibliotekama. Zato me sve ovo što rade naročito interesuje i impresionira. Napravljene su prave knjižne tezge za sortiranje i obradu. Prolazimo pokraj desetina radnika, koji imaju specifična zaduženja: jedna grupa procenjuje u kakvom su stanju knjige, druga u koju grupu će biti razvrstane, treća ih unosi u računar...

Rariteti

Na odeljenju za raritete stručnjaci proučavaju odabrane egzemplare. Ponekad više sati ili čak dana provedu na pronalaženju informacija o samo jednoj knjizi.

Viktor Lazic (3).jpg
Foto: Viktor Lazić

- Ako knjigu prodamo po ceni iznad hiljadu dolara, polovinu dajemo donatoru. Toga se striktno pridržavamo i zato nam ljudi često poklanjaju retka izdanja, kojima ne žele da se bave - znaju da će saznati ako im se na polici decenijama skrivalo bogatstvo.
Zadužili su me da i ja zasučem rukave - dali su mi da u lavirinu pronađem tri knjige! Po nepogrešivom uputstvu, uspeo sam da ih pronađem za svega nekoliko minuta. „Iskusni radnik ima normu od 127 knjiga na sat.“

Viktor Lazic (1).jpg
Foto: Viktor Lazić

Zbog humanitarnih aktivnosti „Knjige boljeg sveta“ dobile su sertifikat B korp, a on se u Americi dodeljuje kompanijama koje postižu visoke standarde u pomoći društvu i humanitarnim projektima. Posao ovde nije samo posao, to je zaista način da se poboljša svet.

Viktor Lazić