Slušaj vest

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) kaže da svet mora da doda ili zameni 80 miliona kilometara električnih mreža do 2040. godine kako bi ispunio klimatske ciljeve i obezbedio energetsku sigurnost.

Masovni nestanak struje u Španiji, Portugalu i delovima Francuske opisan je kao „poziv na buđenje” za donosioce odluka da više ulažu u energetske mreže.

Nestanak struje u Španiji Foto: EPA Blanca Millez, EPA Jose Sena Goulao, EPA Rodrigo Jimenez

U toku su istrage kako bi se otkrio uzrok velikog nestanka struje koji je započeo u ponedeljak, izazvao zastoje vozova i saobraćaja, te onemogućio rad bankomata i mobilnih telefona.

- Mislim da bi to trebalo da bude, na neki način, poziv na buđenje za donosioce odluka i regulatore, kako bi podsetili sve u društvu da je električna energija krvotok savremenog i funkcionalnog društva - rekao je Kristijan Rubi, generalni sekretar Eurelectrica, federacije koja predstavlja evropsku elektroprivredu, za Euronews Next.

Uzrok nestanka struje još nije jasan, ali vlasti su u velikoj meri isključile mogućnost sajber napada. Portugalski operator mreže je u prvobitno okrivio "retku atmosfersku pojavu"“ koja je izazvala "nenormalne oscilacije" na visokonaponskim dalekovodima u Španiji.

U međuvremenu, španski operator Red Electrica je saopštio da je došlo do "snažne oscilacije u protoku električne energije, što je izazvalo značajan gubitak proizvodnje".

- Nezavisno od ovog konkretnog incidenta, nalazimo se usred najambicioznije, najfascinantnije i najpotrebnije transformacije našeg energetskog sistema - posebno elektroenergetskog sistema - u istoriji sveta - rekao je Rubi.

Haos u marketima u Španiji Foto: Pritnscreen/Youtube/The Independent

Evropa uvodi ogromne količine obnovljive energije u mreže, poput solarne i energije vetra, ali Rubi ističe da ulaganja u mreže „ne prate potreban tempo, i to mora da se promeni“ kako bi se stvorio energetski sistem koji je „pouzdan“.

- Moramo da razvijamo infrastrukturu mreže istim tempom kao i proizvodnju energije - rekao je.

Svet mora da doda ili zameni 80 miliona kilometara mreža do 2040. godine - što je jednako današnjem ukupnom obimu mreža u svetu - kako bi ispunio klimatske ciljeve i osigurao energetsku bezbednost, navodi se u izveštaju IEA iz 2023.

Španija i Portugal su lideri u zelenoj energiji, sa obiljem sunčeve i energije vetra. Prošle godine, Španija je zabeležila da je 56% ukupne potrošene energije bilo iz obnovljivih izvora.

Međutim, mreže koje prenose električnu energiju iz elektrana do domaćinstava i preduzeća moraju da modernizuju svoje sisteme distribucije kako bi održale balans.

Balansiranje mreže je ključno jer ne sme da dođe do prevelike ili premale proizvodnje - u suprotnom, mreža se automatski isključuje ako frekvencija nije u uobičajenom rasponu, što je često razlog nestanka struje.

Ta frekvencija odgovara brzini rotacije opreme za proizvodnju, poput gasnih i nuklearnih turbina.

Nestanak struje u Evropi Foto: EPA Borja Sancheztrillo, Printskrin X, EPA Alberto Estevez

Još jedno pitanje koje se otvorilo nakon incidenta jeste da li bi trebalo da postoje interkonektori - veze koje povezuju velike oblasti i zemlje.

Rubi smatra da bi trebalo da ih bude više jer to smanjuje pritisak na celokupan sistem i omogućava da različite regije ili zemlje koriste različite izvore energije u skladu s vremenskim uslovima.

Povezivati mreže ili ne?

- Više međusobno povezan sistem sa više mreža svakako je ključni element za izbegavanje ovakvih incidenata u budućnosti - rekao je. 

Međutim, interkonektori su u prošlosti takođe izazivali nestanke struje. Tako je 2005. godine preopterećenje u nemačkoj mreži izazvalo prekide sve do Portugala.

- Kako nacionalne mreže i ključne usluge postaju sve više međusobno povezane i digitalno kontrolisane, rizik da jedan događaj izazove široke kaskadne posledice značajno raste - rekao je Toni Hasek, izvršni direktor i suosnivač kompanije Goldilock, specijalizovane za zaštitu kritične infrastrukture.

Ali, problem nije samo u balansiranju mreže. Pritisak na energetske sisteme raste ne samo zbog obnovljivih izvora i nedostatka ulaganja, već i zbog ekstremnih vremenskih uslova i sve većih geopolitičkih tenzija koje mogu dovesti do napada na infrastrukturu.

- Bilo da se na kraju ispostavi da je incident rezultat sajbernapada ili ne, on ukazuje na kritičnu potrebu za proaktivnim strategijama zaštite - rekao je Hasek za Euronews.

- U okruženju u kojem čak i manji kvarovi mogu imati velike posledice, organizacije moraju biti sposobne da brzo izoluju i obuzdaju pretnje pre nego što se prošire kroz povezane sisteme - dodao je.

- Sada je vreme da, dok nastavljamo s uvođenjem budućih izvora električne energije, takođe obezbedimo da ta energija može pouzdano da teče do korisnika - zaključio je Rubi.

(Kurir.rs/Euronews.com)