Slušaj vest

Američki zvaničnici veruju da je kineski lider Si Đinping naredio Narodnooslobodilačkoj vojsci (NOAK) da bude spremna da zauzme Tajvan do 2027. godine, čak i ako ne planira da izda naređenje te godine.

Postaje očigledno da SAD, posebno kroz poteze Donalda Trampa, teže da se oslobode regionalnih sukoba u Evropi, na Bliskom istoku i u Africi, kako bi se neometano fokusirale na Kinu - zemlju koja sve otvorenije dovodi u pitanje američku globalnu supremaciju.

Zato Vašington želi brz kraj rata u Ukrajini, spreman da prihvati stvarnu situaciju na terenu, čak i po cenu pogoršanja odnosa sa EU, odakle se očigledno grupa bivših donosilaca odluka preselila u SAD.

Slično tome, SAD prete, ali ne napadaju Iran, izbegavajući ulazak u novi rat na Bliskom istoku, uprkos pritisku svog bliskog saveznika - Izraela.

Kineske vojne vežbe oko Tajvana Foto: Pritnscreen/X

Američki zvaničnici upozoravaju: Kineska invazija na Tajvan je pitanje vremena

Bivši visoki zvaničnik američke odbrane upozorio je Kongres da „kineska invazija na Tajvan više nije udaljena“ opcija. Penzionisani general Čarls Flin, bivši komandant američke Pacifičke komande, predstavio je korake koje bi Narodnooslobodilačka vojska Kine morala da preduzme za invaziju.

Kina godinama sprovodi vojne aktivnosti oko Tajvana, pokušavajući da pokaže secesionističkoj vladi Demokratske progresivne partije, koja upravlja ostrvom, ko je ko.

Američki zvaničnici propagiraju tvrdnju da je Si Đinping naredio svojoj vojsci da bude spremna da zauzme Tajvan do 2027. godine - čak i ako ne planira da pokrene napad tada, kako govore godinama.

Američki državni sekretar Marko Rubio i drugi na vlasti u SAD kažu da kineska invazija mora postati toliko skupa i rizična da Peking neće ni pokušati.

2025-04-01 08_31_57-(1) Ian Ellis on X_ _The PLA released a video titled “Subdue Demons & Vanqui.png
Foto: Pritnscreen/X

„Invazija više nije teoretska“

Govoreći pred Kongresom, general Flin je istakao da invazija uključuje prelazak kineskih snaga preko Tajvanskog moreuza (dužine 160 km) pod jakom vatrom, formiranje i održavanje mostobrana, kao i gradsko ratovanje u gradovima sa učvršćenom tajvanskom odbranom.

Kina bi sve ovo morala da uradi pre nego što SAD i njihovi saveznici mogu da organizuju vojnu intervenciju u odbrani Tajvana.

Flin je naglasio da, uprkos fokusu na kineske pomorske, raketne i vazdušne snage, kopnene trupe odlučuju o ishodu : „Ako kineska vojska ne može da iskrca, manevriše i drži teritoriju, ne može da pobedi".

kina-tajvan.jpg
Foto: Shutterstock, PLA, AP Yan Yan

Bivši zamenik državnog sekretara: Sudbina Tajvana je duboko povezana sa SAD

Kurt Kembel, zamenik državnog sekretara za 2024-2025, rekao je da je sudbina Tajvana usko povezana sa američkim interesima – ekonomski, tehnološki i politički.

On se zalaže za sveobuhvatan pristup: saradnju između Kongresa, Bele kuće i civilnog društva u jačanju odnosa sa Tajvanom, uključujući naoružanje, ekonomsku saradnju i učešće Tajvana u međunarodnim organizacijama.

shutterstock-2056330949.jpg
Foto: Shutterstock

Dilema: Hoće li SAD direktno intervenisati?

Decenijama su SAD sprovodile politiku „strateške nesigurnosti“ u pogledu vojne intervencije ukoliko Kina napadne Tajvan, jer bi direktan sukob sa nuklearnom silom poput Kine mogao da znači prvi direktan rat velikih sila .

Slično pitanje se postavlja i za Peking – i navodno je zato Si Đinping odredio rok za 2027. godinu, kada procenjuje da će kineske oružane snage biti spremne da se suprotstave eventualnoj američkoj intervenciji.

profimedia0716648183.jpg
Foto: Profimedia

Legitimitet Tajvana

Podsetimo se da Kina smatra pitanje Tajvana „suštinskim interesom“ i „crvenom linijom“ koju Sjedinjene Američke Države ne bi trebalo da pređu.

Kina je ove godine već sprovela dve velike vojne vežbe u blizini Tajvana, a aktuelne aktivnosti dodatno podižu tenzije u regionu.

Kina i Tajvan deluju odvojeno od 1949. godine, nakon što su Čang Kajšekove nacionalističke snage pobegle na ostrvo nakon poraza od Maove Narodnooslobodilačke vojske.

Kineska vojska Foto: AP Heng Sinith, Costfoto/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Tajvan ima svoju vladu, vojsku i valutu, međutim, Peking insistira da je ostrvo deo njegove teritorije i ne isključuje upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad njim. Čitav svet, uključujući Zapad, čak i SAD, slaže se sa Pekingom, ali samo na papiru. U stvarnosti, Tajvan je dugo služio svrsi SAD u svakom smislu.

Ukratko, dugogodišnja politika Zapada prema Tajvanu i pitanje odnosa Tajvana i Kine predstavlja neviđenu „stratešku dvosmislenost“.

Tajvan nema svoje mesto u Ujedinjenim nacijama , a 12 zemalja ga je zvanično priznalo kao državu. To su: Belize, Gvatemala, Haiti, Sveta Stolica, Maršalska Ostrva, Palau, Paragvaj, Sveta Lucija, Sveti Kits i Nevis, Sveti Vinsent i Grenadini, Esvatini i Tuvalu.

Kurir.rs/Oruzjeonline