"NAKON OVAKVOG POTEZA UKRAJINE, NUKLEARNI SUKOB JE NEIZBEŽAN!" Gosti emisije "Usijanje" o cenjuju Nemački izveštaj o miru: Razmišlja o svojoj globalnoj ulozi!
Tokom pandemije koronavirusa koja je širila smrt celom planetom i urušavala zdravstvene i ekonomske sisteme i najmoćnijih država, imali smo utisak da je čitav svet u ratu protiv nevidljivog neprijatelja i da ne postoje gora vremena. Traumatizacija je trajala sve do februara 2022. kada je Rusija odlučila da menja sliku sveta. Kolo svetskog poretka se zavrtelo kao lutrija dok dobitna kombinacija još uvek ne postoji. Geopolitika se pretvorila u algebru kroz brojke i procente carina, izbeglica i nula na milijradama koje se troše na smrtonosno oružje usmereno protiv civila širom Ukrajine, Rusije, Bliskog istoka, Sudana.
Najveće sile sveta pripremaju se na eskalaciju sukoba. Naučnici iz četiri nemačka istraživačka instituta od 1987. svake godine analiziraju međunarodne konflikte i formulišu preporuke za političke odluke u Nemačkoj. U središtu analiza bio je sukob Rusije i Ukrajine. Ovogodišnji Izveštaj o miru poseban akcenat stavlja na političke promene u Sjedinjenim Američkim Državama – analiza je izuzetno oštra: na međunarodnom planu Amerikanci aktivno rade na „razaranju liberalnih institucija i dostignuća“. Istraživač konflikata Kristofer Daze upozorava na opasnost „autoritarne zaraze“.
Gosti koji su govorili na ove teme u emisiji "Usijanje" bili su Marko Lakić, urednik digitalnog izdanja Politike, Nenad Vuković, predsednik Društva lobista Srbije i Marko Matić, Centar za odgovorne medije.
- Ni jedni ni drugi u Ukrajini još nisu dovoljno umorni od rata, jer dan pre pregovora Ukrajinci napadnu ruske aerodrome i unište 40 strateških bombardera. To je direktan šamar Vladimiru Putinu. Putin je gradio lik jakog državnika upravo upravljajući tim bombarderima Tu-160. Turbulencije neprestano postoje. Evropa je, čini se, zaboravila nakon Drugog svetskog rata šta to zapravo znači. Mi smo 90-ih godina to osetili na svojoj koži. Međutim, svi bismo suštinski trebalo da zaziremo od nekog trećeg svetskog rata i eventualnog nuklearnog sukoba. Rusija i Amerika se međusobno dobro poznaju i nije im u interesu da pokreću nuklearni sukob, jer znaju da posle toga više neće postojati naša civilizacija, a ne samo Amerika i Rusija - kaže Lakić i dodaje:
- U ovom trenutku ni jednoj ni drugoj sili nije u interesu da dođe do, uslovno rečeno, nuklearnog sukoba, tako da mislim da, bez obzira na takve crne prognoze, možemo negde da budemo ipak mirni i spokojni, da se nećemo probuditi jedno jutro uz vest na BBC-u ili CNN-u i sliku atomske eksplozije. Ono što mene eventualno brine jeste mogućnost da Putin, odnosno Rusija, izgube strpljenje u Ukrajini i da, recimo, upotrebe taktičko nuklearno oružje u pozadini ukrajinskog fronta. Time bi ne samo zagadili to područje, već i Crno more. To je ono što mene zaista brine. Naravno, Francuska kao nuklearna sila neće zaratiti s Rusijom zbog toga, niti Velika Britanija, koja je takođe nuklearna sila. Ne smemo zaboraviti ni Izrael, koji takođe poseduje nuklearno oružje, iako to zvanično ne priznaje – ali svi znamo da ga imaju. Dakle, razni su modaliteti na stolu, ali mislim da za sada ipak možemo biti spokojni.
Vuković ocenjuje da se globalni poredak menja i da više ni Zapad nije jedinstven kao nekada, a Sjedinjene Američke Države sve češće gube ulogu pouzdanog saveznika.
- Radi se o tome da nemački think tank ad hoc komentariše novonastalu situaciju u kojoj Sjedinjene Američke Države, kako oni kažu, više nisu pouzdan saveznik. U stvari, SAD su bile mnogo više od toga – bile su lider i predvodnik zapadnog NATO bloka, kako u političkom, tako i u vojnom smislu. Sada su razlike u političkom smislu veoma izražene, naročito kada je reč o ideološkim pitanjima – razlici između suverenizma i globalizma, i svega onoga što je globalizam nosio kao ideologiju poslednjih godina. U vojnom smislu, razlike su takođe značajne - kaže Vuković i dodaje:
- Amerika ima drugačiji pogled i na rat u Ukrajini, i na sukob u Gazi, ima specifične odnose s Izraelom, a sada gradi i posebne odnose s Rusijom. Mnoge vredne ideje o suverenizmu potiču upravo od generala De Gola, a njegov izlazak iz zajedničke komande NATO-a govorio je nešto i o liderstvu i o identitetu Francuske. Moramo reći da je gradacija nuklearnih sila danas veoma ozbiljna.
Matić smatra da se geopolitički fokus Sjedinjenih Američkih Država sve više seli sa Evrope ka Pacifiku, zbog čega Nemačka mora da preuzme snažniju globalnu ulogu u okviru Evropske unije.
- Nemačka je lider Evrope i ona će to da bude i u narednom periodu, a možda i u vekovima. Vodeća ekonomija Evropske unije, najveća evropska nacija, zaista mora da razmišlja o svojoj globalnoj ulozi, pre svega zajedno sa Evropskom unijom. Dakle, Tramp ima otklon od Evropske unije, ne zato što on mrzi Evropsku uniju. Ja čak ne mislim ni da su te ideološke razlike tu dominantne između globalizma i suverenizma. Suština je da se jedne američke države najveću opasnost po sebi i ugroženost, najvećeg izazivača oseća na drugoj strani. To je na strani Pacifika, prema Kini - kaže Matić i dodaje:
- Dakle, oni sve manje postaju zainteresovani za dešavanja na evropskom kontinentu, oni Rusiju ne doživljavaju kao opasnost i u tom smislu sve manje će da ih zanima šta se događa na evropskom kontinentu u smislu bezbednosne agende. Oni će svoje resurse da usmeravaju prema obuzdavanju Kine, prema Indopacifičkom regionu i tu je Trump otprilike prvi formulisao jasno i počeo da sprovodi tu politiku. Velika Britanija je uvek bila bliža Americi nego Evropskoj Uniji. Prvi put je sada bliža Evropi nego politici nove američke administracije. To vidimo po ukrajinskoj krizi.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs

