Slušaj vest

Ukrajina je 1. juna izvela do sada najopsežniji i najdalekosežniji napad dronovima na rusku teritoriju od početka invazije 2022. godine. Meta napada bile su četiri ruske vojne vazdušne baze, uključujući onu u Irkutsku u Sibiru, udaljenu čak 4800 kilometara od Kijeva. Napad je dobio kodno ime "Paukova mreža".

Ukrajinska strana tvrdi da je u operaciji korišćeno 117 dronova koji su u Rusiju prokrijumčareni kamionima.

Pogodili su, kako tvrdi Kijev, 41 ruski vojni avion, uključujući strateške bombardere koji mogu da nose nuklearno oružje.

Ukrajinski napad dronovima na baze u kojima su bombaderi širom Rusije Foto: Twitter

"Ova operacija će sigurno ući u istorijske knjige", rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

Napad se dogodio u osetljivom trenutku, samo dan pre drugog kruga mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu. Iako su se razgovori ipak održali, trajali su svega sat vremena i nisu doneli konkretan napredak.

Rusija dugo bez odgovora

Ruske vlasti nisu odmah reagovale, a Vladimir Putin se tek juče oglasio o napadu

Bivši direktor CIA odeljenja za analizu Rusije, Džordž Bibi, za Foreign Policy je komentarisao potencijalne posledice operacije i moguću reakciju Moskve.

"Ne verujem da će ovaj napad bitno uticati na rusku sposobnost da nastavi rat u Ukrajini na način na koji ga trenutno vodi", rekao je Bibi.

"Rusi vode rat iscrpljivanja i u tome dobro napreduju – ne osvajanjem teritorija, već trošenjem ukrajinskih resursa i vojne snage."

Napadi na baze u Irkutsku i Murmansku, istakao je, izazivaju pažnju Zapada, ali ne menjaju temeljni odnos snaga.

Opasno približavanje ruskoj nuklearnoj crvenoj liniji

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su mete bili strateški bombarderi koji čine deo ruske nuklearne trijade.

"To možda nije značajno narušilo ruske nuklearne kapacitete, ali napad na takve ciljeve nosi simboličnu težinu", rekao je Bibi.

"U novoj ruskoj nuklearnoj doktrini jasno stoji da bi napad na ključnu vojnu infrastrukturu mogao da bude povod za upotrebu nuklearnog oružja, posebno ako iza takvog napada stoji država sa nuklearnim naoružanjem ili ako mu je takva država pomogla."

Bibi smatra da bi Rusija mogla da doživi ovaj napad kao zajedničku operaciju Ukrajine i NATO-a, bez obzira na stvarne dokaze o tome. "Opasnost nije u tome da li je to istina, već u tome veruje li Rusija da jeste."

"Putinu će savetnici reći da mora da uzvrati"

Bibi upozorava da bi ruski lider Vladimir Putin sada mogao da bude pod velikim pritiskom svojih savetnika.

"Reći će mu: 'Ako ne odgovorimo, SAD i Ukrajina će zaključiti da smo slabi i da nećemo da branimo vlastite crvene linije, pa će ići još dalje.'"

2025-05-28 11_13_13-МИД России 🇷🇺 on X_ _💬 Президент В.В.#Путин участникам 13-й международной вст.png
Foto: Printscreen/X

Kao potencijalni odgovor, Bibi navodi mogućnost napada naprednim ruskim projektilima Orešnik koji mogu da pogode podzemne komandne centre u Ukrajini.

"Ako bi Rusija tim oružjem izazvala masovno uništenje oko Kijeva, da li bi Tramp mogao samo da stoji po strani?"

Raste rizik direktnog sukoba SAD-a i Rusije

"Bez sumnje, ovakva operacija povećava rizik od direktno vojnog sukoba između SAD-a i Rusije", upozorio je Bibi. "Tramp sada mora jasno i odlučno staviti do znanja Putinu da Sjedinjene Države nisu bile uključene u napad i da žele istinski mir."

Zelenski je nakon operacije još jednom pozvao SAD da pojača sankcije Rusiji. Prema Bibiju, to potvrđuje da je "prava publika ovog napada bio Vašington, a ne Moskva".

Bibi smatra da je ovaj napad ozbiljno narušio Putinov imidž.

"Ukrajinci su uspeli da prebace dronove duboko u Rusiju, a da ih niko nije zaustavio. To je sramota za ruski bezbednosni aparat", rekao je.

"Ako Amerika ne preduzme diplomatske korake, ovo bi moglo brzo da eskalira, možda ne odmah u sukob SAD-a i Rusije, ali svakako u novi nivo brutalnosti u Ukrajini."

Putin i Tramp u međuvremenu razgovarali

Američki predsednik Donald Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom.

Razgovor dvojice lidera trajao sat i 15 minuta.

Tramp je rekao da su njih dvojica razgovarali o napadu Ukrajine i otkrili da je Putin rekao da će morati da odgovori na napad.

Tramp je poziv nazvao "dobrim razgovorom", ali je tvrdio da to nije onaj razgovor koji će dovesti do trenutnog mira.

tramp-putin.jpg
Foto: EPA-EFE/JIM LO SCALZO / POOL, EPA / Alexander Zemlianichenko / Pool

"Upravo sam završio telefonski razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovor je trajao otprilike sat i 15 minuta. Razgovarali smo o napadu Ukrajine na ruske avione koji su se privezli uz aerodrom, kao i o raznim drugim napadima koji su se dešavali sa obe strane. Bio je to dobar razgovor, ali ne i razgovor koji će dovesti do trenutnog mira. Predsednik Putin jeste rekao, i to veoma snažno, da će morati da odgovori na nedavni napad na aerodrome. Takođe smo razgovarali o Iranu i činjenici da vreme ističe za iransku odluku u vezi sa nuklearnim oružjem, koja mora biti doneta brzo! Rekao sam predsedniku Putinu da Iran ne može imati nuklearno oružje i, po tom pitanju, verujem da smo se složili. Predsednik Putin je predložio da učestvuje u razgovorima sa Iranom i da bi možda mogao da pomogne da se ovo brzo završi. Moje je mišljenje da Iran sporo donosi odluku o ovom veoma važnom pitanju i da će nam biti potreban konačan odgovor u veoma kratkom roku", napisao je Tramp.

Kurir.rs/Index