Slušaj vest

Iznenadnu objavu predsednika SAD Donalda Trampa da će mu možda trebati do dve nedelje da odluči da li će uvući Ameriku u rat Izraela i Irana, Bela kuća reklamira kao davanje diplomatiji još jedne šanse za uspeh.

Ali to takođe otvara mnoštvo novih vojnih i tajnih opcija.

Pod pretpostavkom da to u potpunosti iskoristi, Tramp će sada imati vremena da utvrdi da li je šest dana bombardovanja i ubijanja od strane izraelskih snaga – koje su uništile jedan od dva najveća iranska centra za obogaćivanje uranijuma, veliki deo raketnog arsenala i likvidirale najviše oficire i nuklearne naučnike – promenilo mišljenje u Teheranu.

Sporazum koji je ajatolah Ali Hamnei odbio ranije ovog meseca, a koji bi presekao glavni put Irana do bombe tako što bi se na kraju okončalo obogaćivanje na iranskom tlu, može izgledati veoma drugačije sada kada je jedan od njegovih najvećih nuklearnih centara teško oštećen, a predsednik SAD otvoreno razmatra žestoko bombardovanje drugog. Ili, to može jednostavno ojačati odlučnost Iranaca da ne popuste.

trump musk09 AP Evan Vucci.jpg
Donald Tramp Foto: Evan Vucci/AP

Takođe je moguće, primetili su neki stručnjaci, da je Trampova objava u četvrtak bila pokušaj da se prevare Iranci kako bi spustili gard.

- To bi moglo biti pokriće za odluku o trenutnom napadu - rekao je Džejms G. Stavridis, penzionisani admiral mornarice i bivši vrhovni komandant američkih snaga u Evropi, za CNN.

- Možda je ovo veoma pametna trik da se Iranci uspavaju u osećaju samozadovoljstva.

Čak i ako nema obmane, Tramp će takođe ojačati svoje vojne opcije. Dve nedelje omogućavaju vreme da drugi američki nosač aviona stigne na poziciju, dajući američkim snagama bolju šansu da se suprotstave neizbežnoj iranskoj odmazdi, sa onim delom svoje raketne flote koji je još uvek upotrebljiv. To bi dalo Izraelu više vremena da uništi protivvazdušnu odbranu oko postrojenja za obogaćivanje uranijuma Fordo i drugih nuklearnih meta, ublažavajući rizike za američke snage ako bi Tramp na kraju odlučio da napadne.

I to oslobađa Trampa od delovanja po rasporedu bojnog polja koji je sproveo premijer Izraela Benjamin Netanjahu, koji je vršio pritisak na Trampa da se uključi u borbu sa oružjem koje Izrael ne poseduje.

Zapravo, u roku od sat vremena nakon što je Bela kuća objavila izjavu Trampa da će "doneti odluku da li krenuti u akciju ili ne u naredne dve nedelje", Netanjahu je signalizirao da će verovatno iskoristiti vreme da isproba sopstvene napade na duboko zakopanu nuklearnu elektranu Fordo.

Novi izraelski napad na iransku prestonicu Teheran Foto: IRGC HANDOUT/IRGC

- Utvrdio sam da ćemo postići sve naše ciljeve, pogodićemo sva njihova nuklearna postrojenja - rekao je. "Imamo moć da to učinimo".

Zapravo, kažu američki i strani stručnjaci, Izraelci godinama pripremaju tajne vojne opcije, ispitujući kako bi mogli da prekinu masivne sisteme snabdevanja električnom energijom za centrifuge zakopane duboko ispod planine. Čak i uvođenje prenapona ili impulsa u taj električni tok moglo bi destabilizovati i uništiti osetljive mašine dok se okreću nadzvučnom brzinom, poput čigre koja se okreće nekontrolisano.

Međunarodna agencija za atomsku energiju je poslednjih dana zaključila da je izraelsko uništenje elektrane iznad drugog centra za obogaćivanje, u Natanzu, verovatno kritično oštetilo hiljade centrifuga.

Izraelci su razmatrali šta bi bilo potrebno da se bombarduju i zatvore ulazi u tunel u postrojenje, zarobljavajući radnike unutra i otežavajući donošenje goriva u postrojenje koje bi ga učinilo upotrebljivim za stvaranje nuklearne bombe.

Ali prvo pitanje je da li Iranci imaju političku fleksibilnost da iskoriste vremenski period koji je  Tramp otvorio. Zvaničnici administracije kažu da je Stiv Vitkof, predsednikov specijalni izaslanik, već bio u kontaktu poslednjih dana sa Abasom Aragčijem, iranskim ministrom spoljnih poslova, sa kojim razgovara od početka aprila.

- Mislim da je pitanje da li Iranci ovo mogu videti kao priliku da izbegnu značajne izazove koji bi proizašli iz uništenja njihovog poslednjeg preostalog postrojenja - pitala je Lora Holgejt, koja je bila američka ambasadorka pri IAEA tokom Bajdenove administracije. Ali je rekla da "direktna predaja verovatno nije na stolu za njih", niti "potpuno napuštanje kapaciteta za obogaćivanje, čak ni sada".

Robert Litvak, profesor na Univerzitetu Džordž Vašington, koji je opširno pisao o diplomatiji sa Iranom, rekao je: "Evo diplomatske ivice po kojoj obe strane treba da hodaju: SAD prihvataju da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum, a Iran prihvata da mora potpuno da demontira svoj nuklearni program.“

x EPA Supreme Leader Office Handout.jpg
Foto: SUPREME LEADER OFFICE HANDOUT/SUPREME LEADER OFFICE

Sukob između Izraela i Irana postao je prioritet za američkog predsednika Trampa, jer se rano vratio sa sastanka Grupe 7 u Kanadi kako bi se pozabavio ratom. Početni deo nedelje proveo je objavljujući niz ratobornih pretnji na društvenim mrežama, kao da postavlja temelje za Sjedinjene Države da se pridruže izraelskoj operaciji.

Pozvao je sve stanovnike Teherana, grada sa oko 10 miliona stanovnika, da se evakuišu, rekavši da Sjedinjene Države imaju "potpunu i totalnu kontrolu nad nebom iznad Irana" i rekao da američki zvaničnici znaju gde se krije iranski lider, ali da ga neće ubiti – "barem ne za sada".

Mnogi predsednikovi saveznici verovali su da je ulazak Sjedinjenih Država u rat neizbežan. Ali u sredu je predsednik rekao da nije doneo konačnu odluku o tome da li će bombardovati Iran i kritikovao je Iran što nije pristao na novi sporazum o ograničavanju svog nuklearnog programa. Ipak, rekao je da nije prekasno za diplomatsko rešenje.

- Nikada nije prekasno - rekao je.

Javno flertovanje Trampa sa ulaskom u rat oštro je podelilo njegove birače – toliko da je potpredsednik Dž. D. Vens u utorak napisao dugačak post na društvenim mrežama pokušavajući da umanji zabrinutost da predsednik napušta svoju obavezu da drži Ameriku podalje od prekomorskih sukoba.

- Mogu vas uveriti da je on zainteresovan samo za korišćenje američke vojske za postizanje ciljeva američkog naroda - napisao je Vens.

Ali neki od najistaknutijih predsednikovih saveznika, uključujući predstavnicu Mardžori Tejlor Grin, predstavnicu republikanaca iz Džordžije, Takera Karlsona i Stivena K. Benona, kritikovali su mogućnost da se Sjedinjene Države umešaju u rat druge zemlje.

- Svakome ko traži da se SAD u potpunosti uključe u izraelsko-iranski rat Amerika nije na prvom mestu - objavila je ona na društvenim mrežama.

Na drugom kraju spektra, mnogi Trampovi jastrebovi saveznici u Senatu, uključujući republikance Lindzija Grejama iz Južne Karoline i Toma Kotona iz Arkanzasa, pozivaju predsednika da zauzme agresivniji stav prema Iranu.

- Ako treba da obezbedimo bombe Izraelu, obezbedimo bombe - rekao je Grejam.

(Kurir.rs/New York Times/Preneo: Đ. M.)