POGLEDAJTE MOĆNU UKRAJINSKU BOMBU: Domet može dostići 100 kilometara: "Iskopirali smo Ruse" (VIDEO)
Ukrajinski inženjeri su razvili domaći sistem kliznih bombi sličan ruskom UMPK-u, koji pretvara standardne avionske bombe u smrtonosno oružje dugog dometa sa vođenjem, javlja ukrajinski United24 Media .
Prema izveštaju Difens Ekspresa, sistem - nazvan ukrajinski KAB - već je u fazi probnih letova i postiže domet do 60 kilometara, sa planovima da se domet poveća na 80 kilometara.
Projekat vodi ukrajinski konstruktorski biro „Medoid“, koji je potvrdio da je sistem uspešno ispušten sa jurišnog bombardera Su-24 u ravnom letu.
„Namerno smo replicirali dizajn ruskog UMPK-a“
Razvojni tim je namerno replicirao spoljašnji dizajn ruskog UMPK-a kako bi skratio vreme razvoja, ali napominje da se unutrašnje komponente razlikuju, posebno sa ciljem postizanja veće preciznosti. Komplet za jedrenje, dizajniran za bombe od 500 kg, uključuje domaće module za navođenje i krila.
Prema rečima predstavnika kompanije Medoid, Olega Vostrikova, navigacioni sistem je proizveden u Ukrajini, iako se testovi sprovode i sa navigacionom jedinicom vodećeg francuskog proizvođača kako bi se povećala otpornost na elektronsko ratovanje. Međutim, neki delovi se i dalje moraju nabavljati iz inostranstva.
U ovoj fazi, sistem može da pogodi ciljeve na udaljenosti od 60 kilometara, što ispunjava operativne zahteve koje su zajednički postavili Ministarstvo odbrane i konstruktorski biro. Tim sada radi na povećanju efektivnog dometa na 80 kilometara.
Teoretski maksimalni domet mogao bi biti 100 kilometara
Pod optimalnim uslovima, kao što je visina izbacivanja od 10 kilometara, teoretski maksimalni domet mogao bi dostići 100 kilometara, u zavisnosti od taktičke upotrebe.
Trenutna faza testiranja obuhvata seriju probnih izbacivanja, pri čemu početni rezultati potvrđuju efikasnost sistema za izbacivanje i klizanje. Potrebna su dalja ispitivanja kako bi se završio proces sertifikacije preko Ministarstva odbrane.
Međutim, Vostrik je naglasio da finansiranje ostaje glavna prepreka ubrzanju razvoja i pokretanju masovne proizvodnje.
Konstrukcijski biro je pokrenuo kampanju prikupljanja sredstava preko sopstvene Fondacije za napredne tehnologije, procenjujući troškove jedne jedinice na približno 1,2 miliona grivni, odnosno oko 21.500 evra.
„Potrebno nam je najmanje 100 ovih bombi dnevno“
Prema Medoidu, ukrajinskim snagama je potrebno najmanje 100 vođenih bombi ovog tipa dnevno, što nije u potpunosti pokriveno zapadnim sistemima kao što su JDAM-ER, AASM Hammer ili GBU-39/B SDB. U poređenju sa njima, čak je i trenutni prototip već isplativiji od stranih alternativa.
Ranije je „Telegraf“ objavio da je novi ukrajinski sistem za elektronsko ratovanje „Lima“ nadmašio i ruske i zapadne sisteme u ometanju vođenih avionskih bombi koje se koriste u ruskim napadima.
Klizne bombe kao odgovor na protivvazdušnu odbranu
Klizne bombe predstavljaju jedno od najznačajnijih tehnoloških dostignuća u modernom ratovanju, posebno na bojnim poljima gde neprijateljska protivvazdušna odbrana sprečava borbene avione da bezbedno lete iznad ciljeva.
Ove bombe, opremljene sklopivim krilima i satelitskim navođenjem, omogućavaju avionima da ispuste smrtonosno punjenje sa udaljenosti od 40 do 70 kilometara, van dometa većine sistema protivvazdušne odbrane. Takva tehnologija je omogućila ruskom ratno-kosmijskom vazduhoplovstvu da masovno uništi utvrđene položaje, logističke baze i infrastrukturu, uz istovremeno smanjenje rizika za pilote i avione.
Najznačajniji primeri ruske upotrebe klizećih bombi u ratu u Ukrajini uključuju masovno bombardovanje gradova kao što su Avdijevka, Harkov i Zaporožje.
Tokom ofanzive na Avdijevku, ruski bombarderi su svakodnevno bacali stotine jedrilih bombi KAB i UMPK, što je rezultiralo potpunim uništenjem grada i prisilnim povlačenjem ukrajinskih snaga. Samo u martu 2024. godine, prema ukrajinskim izvorima, oko 3.000 takvih bombi bačeno je na ukrajinske ciljeve, a tokom napada na Vovčansk, više od 200 ih je upotrebljeno za nedelju dana.
Ove bombe su se pokazale posebno efikasnim u probijanju dobro utvrđenih odbrambenih linija i bile su ključne u ruskom zauzimanju Avdijevke i napredovanju ka Pokrovsku.
Ruska KAB jedrilica
Ruska klizeći bomba KAB je razvijena kao odgovor na ograničenja tradicionalnih bombi slobodnog pada i potrebu za većim dometom i preciznošću.
Najčešće korišćene verzije su FAB-500, FAB-1500 i FAB-3000, koje su prvobitno bile klasične gravitacione bombe, ali su modernizovane dodavanjem sklopivih krila i GPS navođenja. KAB bombe mogu težiti od 500 do čak 3000 kilograma i nositi ogromnu količinu eksploziva, što ih čini izuzetno razornim.
Njihova masovna upotreba omogućila je Rusiji da postigne značajne taktičke prednosti na bojnom polju uz relativno niske troškove, iako je poslednjih meseci efikasnost ovih bombi smanjena zbog ukrajinskih sistema za elektronsko ratovanje i poboljšane protivvazdušne odbrane.
(Kurir.rs/United24media/Index.hr)

