"GDE KROČI NOGA RUSKOG VOJNIKA, TO JE NAŠE" Šta se trenutno dešava u Ukrajini: "Zvezde" rata postale su male kamikaze kojih se pravi na hiljade za jedan dan
Mesecima se u Kijevu pričalo o dugo očekivanoj ruskoj ofanzivi koja bi imala za cilj da "proguta" više istočnih regiona Ukrajine. Za sada je to bilo razočaravajuće - ali Rusi su ostvarili neke dobitke i znatno pojačali broj svojih trupa u nekim oblastima.
Ruski predsednik Vladimir Putin nastavlja da teži teritorijalnim dobicima dok pregovori o prekidu vatre padaju u drugi plan. Prošle nedelje je ponovio ono što je dugo bio jedan od njegovih ključnih načina da opravda svoju ničim izazvanu invaziju.
Napadi na obe strane
Uprkos tome, Ukrajinci su pokrenuli kontranapade u nekim oblastima i brzo razvijaju domaću industriju oružja.
Ruske trupe pokušavaju da napreduju u više oblasti linije fronta od 1.200 kilometara. Ukrajinski vrhovni komandant Aleksandar Sirski izjavio je ove nedelje da se sada samo na jednom delu linije fronta – u blizini grada Pokrovska u Donjecku, gde se svakodnevno dešava najmanje 50 sukoba – nalazi 111.000 ruskih vojnika. To se može uporediti sa oko 70.000 ruskih vojnika u tom području prošlog decembra, prema podacima ukrajinskog Generalštaba.
Sirski je takođe tvrdio da je ruska infiltracija u severni region Sumi zaustavljena. Institut za proučavanje rata kaže da su ukrajinske snage povratile deo teritorije u Sumima i da je tempo ruskog napredovanja tamo usporen.
„Možemo reći da talas pokušaja 'letnje ofanzive' koju je neprijatelj pokrenuo sa ruske teritorije jenjava“, tvrdio je Sirski.
Ali to je pomešana slika. Poslednjih dana, ruski pešadijski napadi su se pojačali na granici Donjecke i Dnjepropetrovske oblasti. Rusko ministarstvo odbrane je u subotu tvrdilo da je zauzeto još jedno selo, Zirka.
Kremlj već dugo insistira da će se njegova kampanja nastaviti dok ne drži pod kontrolom sve istočne Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti.
Sa sadašnjim tempom napretka, to bi trajalo mnogo godina. Ali, s obzirom na to da je Trampova administracija očigledno manje posvećena vođenju pregovora o prekidu vatre, sukob će se verovatno otegnuti do kraja godine i u 2026. godinu.
Trodimenzionalno bojno polje sada je neverovatna kombinacija genijalnih specijalnih operacija vođenih dronovima i vrlo osnovnih pešadijskih napada.
Na jednom kraju spektra, smeli napadi Ukrajine početkom juna na ruske strateške bombardere koristili su dronove kojima se upravlja iz kamiona duboko unutar ruske teritorije – misija koja je uništila oko desetak aviona koji su korišćeni za lansiranje raketa protiv Ukrajine.
Ukrajinska služba bezbednosti je u subotu prijavila još jedan napad dronom za koji tvrdi da je prouzrokovao veliku štetu ruskoj vazduhoplovnoj bazi na Krimu.
Nasuprot tome, ruski vojnici peške i na motociklima – ponekad u grupama od desetak ili manje – prodiru u napuštena sela u istočnoj Ukrajini, sa dronovima kao zaštitom, ali bez oklopa na licu mesta. To je pristup koji primorava na promenu ukrajinske taktike: na manje utvrđene položaje. Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov rekao je prošle nedelje da se odbrambeni sistemi kamufliraju kako bi odgovarali terenu i manji kako bi se izbeglo otkrivanje.
Rat dronovima
Dok pešadija brani ili zauzima teritoriju, dronovi nastavljaju da igraju veću ulogu u oblikovanju sukoba. Rusi proizvode jeftine, masovno proizvedene dronove dizajnirane da savladaju protivvazdušnu odbranu i omoguće da neke od njihovih raketa prodru. Rusi sve više koriste ovu taktiku da bi pogodili ukrajinske gradove, posebno Kijev, koji je poslednjih nedelja pretrpeo značajnu štetu i veći broj civilnih žrtava.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u nedelju da je preko noći „477 dronova bilo na našem nebu, većinom rusko-iranskih šaheda, zajedno sa 60 raketa različitih tipova. Rusi su ciljali sve što održava život“.
Rusi koriste „do 500 (iranskih) raketa „Šahed“ po noći, kombinujući ih sa balističkim i krstarećim raketama — sa ciljem da iscrpe našu protivvazdušnu odbranu“, kaže Umerov.
Zelenski je ponovio zahteve za više raketnih baterija Patriot i drugih zapadnih sistema, za koje je Tramp prošle nedelje rekao da bi SAD „trebalo da razmotre“ zbog velikih napada na ukrajinske gradove.
Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna da kupi Patriote direktno ili preko fonda osnovanog američko-ukrajinskim sporazumom o mineralima.
Obe strane proizvode dronove svih vrsta zapanjujućom brzinom. Ukrajinska služba bezbednosti procenjuje da Rusija proizvodi skoro 200 dronova „Šahed“ iranskog dizajna svakog dana i da ima zalihe od oko 6.000, pored oko 6.000 dronova mamaca. Tokom prošle nedelje, Rusi su koristili više od 23.000 malih dronova „kamikaza“ na frontu, prema podacima Generalštaba ukrajinske vojske.
To je beskrajna trka u dizajnu i proizvodnji. Sirski je nedavno rekao da je Rusija razvila prednost u dronovima kontrolisanim optičkim vlaknima, koje je teže pratiti i presretati.
Ratovanje dronovima je „konstantna intelektualna borba — neprijatelj je redovno menjao algoritme, a Ukrajina je prilagođavala taktiku kao odgovor“, rekao je Umerov. „Rešenja koja su pokazala visoku efikasnost na početku rata izgubila su na snazi tokom vremena kako je neprijatelj menjao taktiku.“
Sa svoje strane, Ukrajina povećava proizvodnju dronova dugog dometa koje je koristila za napad na rusku infrastrukturu, kao što su aerodromi, rafinerije i transport. Umerov je rekao da će ove godine biti proizvedene „desetine hiljada“, pored više od četiri miliona dronova za bojno polje.
Dugoročna prognoza
Obe strane nastavljaju da grade odbrambenu industriju koja im omogućava da nastave da se bore - čak i ako obim ruske proizvodnje daleko nadmašuje ukrajinsku. Ogromni ruski vojni konglomerat Rosteh proizvodi procenjenih 80% opreme koja se koristi protiv Ukrajine.
Njegov izvršni direktor Sergej Čemezov tvrdio je na sastanku sa Putinom ovog meseca da je proizvodnja Rosteka porasla deset puta od 2021. godine, a njegovi prihodi su prošle godine porasli na zapanjujućih 46 milijardi dolara. Ali na horizontu se nadvijaju tamniji oblaci. Ruski vojni budžet čini oko 40% ukupne javne potrošnje – više od 6% BDP-a. To je podstaklo inflaciju, a Putin je prošle nedelje priznao da će rast ove godine biti „mnogo skromniji“ kako bi se suzbio rast cena. Čak je i sugerisao da će se rashodi za odbranu smanjiti sledeće godine.
Jedan visoki ruski zvaničnik, Maksim Rešetnjikov, koji je ministar ekonomskog razvoja, rekao je da „na osnovu trenutnog poslovnog raspoloženja, čini mi se da smo na ivici prelaska u recesiju“.
Sam Putin je priznao rizik, rekavši da, iako neki stručnjaci predviđaju stagnaciju, ona „ne bi trebalo da bude dozvoljena ni pod kojim okolnostima“.
Iako dugoročna prognoza za Rusiju može biti sumorna – ekonomski i demografski – ona može nastaviti kratkoročno da finansira vojsku od više od pola miliona ljudi koja se nalazi u Ukrajini ili blizu njene granice, prelazeći nekoliko kilometara ovde-onde. Uprkos stotinama hiljada žrtava, ruska vojska i dalje može da generiše snage daleko veće od ukrajinskih.
I dalje usmeren ka cilju, Putin je prošle nedelje rekao: „Imamo izreku... gde kroči noga ruskog vojnika, to je naše.“
Kurir.rs/CNN

