Slušaj vest

Dankinje će od 1. jula 2025. morati da se prijave u vojni registar i da služe redovni vojni rok ukoliko budu izabrane putem posebne lutrije.

Prema izveštaju Associated Press-a, prednost pri pozivu za redovni vojni rok imaće dobrovoljci oba pola, dok će preostala mesta biti popunjena lutrijom u kojoj će učestvovati i žene.

Pre stupanja na snagu novih pravila, žene u Danskoj su mogle služiti vojsku samo kao dobrovoljci.Produženo je i trajanje vojne službe sa četiri na jedanaest meseci, od čega će pet meseci trajati obuka.

Proširenje vojne obaveze na žene, kako navodi "Ruska služba BBC-ja", povezano je sa obavezama Danske kao članice NATO-a da poveća izdvajanja za odbranu zbog porasta bezbednosnih rizika u Evropi.

Promene su, prema AP-u, takođe rezultat ruske pune vojne invazije na Ukrajinu. Pukovnik Kenet Strom, rukovodilac programa poziva u vojsku, izjavio je da povećanje broja pozvanih doprinosi jačanju borbene moći zemlje.

U 2024. godini, prema "Ruskoj službi BBC-ja", oko 4700 regruta u Danskoj odradilo je četvoromesečni redovni vojni rok, od kojih su skoro četvrtina (24%) bile žene-dobrovoljci.

Prema novim pravilima, plan je da se do 2033. poveća broj ljudi koji godišnje služe vojni rok na 6500.Danska takođe ima oko 9000 profesionalnih vojnika.

Obavezu vojne službe za žene uvele su 2013. godine Norveška, a 2017. godine Švedska.

Norveška ima univerzalnu vojnu obavezu za oba pola od januara 2015, dok je Švedska ukinula obavezno služenje vojnog roka 2010, ali ga ponovo uvela u januaru 2018. za muškarce i žene starije od 18 godina.

Trajanje službe u tim zemljama kreće se od šest do 15 meseci, a žene čine oko 20% vojnog osoblja.

U Holandiji vojna obaveza formalno važi i za žene, ali je obavezno služenje vojnog roka suspendovano od 1997. godine.

Izrael zahteva vojnu službu od žena od 1949. godine u trajanju od dve godine, dok muškarci služe tri godine.

U junu 2024. Vrhovni sud Izraela doneo je odluku da i ultraortodoksni muškarci, koji su ranije bili izuzeti, moraju služiti vojsku, što je izazvalo velike proteste u zajednici Haredima.

Mnoge afričke zemlje takođe imaju vojnu obavezu za žene.

Eritrejazahteva služenje vojnog roka od 16 meseci za oba pola.

Žene su obavezne da služe vojsku i u Čadu, Gvineji-Bisao, Maliju, Mozambiku, Zelenortskoj Republici i Nigeru.

U Obali Slonovače obaveza formalno postoji, ali se ne primenjuje u praksi. Mozambik je 2024. najavio moguće produženje vojne obaveze sa dve na pet godina.

U Aziji vojnu obavezu imaju Mjanmar, Kina, Istočni Timor i Severna Koreja.

U Severnoj Koreji žene moraju da služe vojni rok od 2015. godine, sa minimalnom starosnom dobi od 17 godina, a trajanje može biti i nekoliko godina u zavisnosti od nivoa obrazovanja.

(Kurir.rs/Express.24sata.hr/Preneo: V.M.)