Slušaj vest

Prema tri izvora bliska ruskom predsedniku koje je intervjuisao Rojters, Vladimir Putin planira da nastavi rat dok Zapad ne prihvati osnovne zahteve Rusije. To bi mogao biti kraj priče o velikom dogovoru dva predsednika o okončanju rata u Ukrajini.

Kako se promenio odnos između Trampa i Putina?

Odmah nakon Trampove inauguracije u januaru, Vladimir Putin mu je poslao zvaničnu čestitku i objavio da je otvoren za dogovor o okončanju rata. Tramp povlači svoj rok od 24 sata, ali insistira da je 30 dana realan rok. On ne optužuje Putina da je isključivo kriv za rat.

Donald Tramp
Donald Tramp Foto: Evan Vucci/AP

U februaru, američki izaslanik Stiven Vitkof odlazi u Moskvu da pregovara o razmeni zatvorenika, čime se formalno ponovo uspostavlja direktna komunikacija između SAD i Rusije. Dan kasnije, Tramp i Putin razgovaraju telefonom. Teme su rat u Ukrajini, energetska bezbednost i mogući susreti. Oba lidera ocenjuju razgovor kao dobar, a Tramp kaže da Putin ima iskrene namere da zaustavi rat i počinje da kritikuje Ukrajinu zbog želje da ga produži, protiv je njenog članstva u NATO-u i kritikuje predsednika Zelenskog zbog "nepopustljivosti".

Poslednjeg dana februara, pred kamerama u Beloj kući odvija se čuvena svađa između Trampa i Zelenskog. U martu, dva lidera nekoliko puta razgovaraju telefonom. Ponovo razgovaraju o mogućem prekidu vatre u Ukrajini, razmeni zatvorenika i rusko-ukrajinskim pregovorima uz posredovanje trećih zemalja (Turske, Saudijske Arabije).

U naredna dva meseca nema napretka, postoji komunikacija telefonom, a čak je najavljen i njihov susret lično. Istovremeno, Tramp je sve češće pominjao da oseća da Putin ne želi mir. U junu je Tramp prvi put opisao svoje razgovore sa Putinom kao "konstruktivne, ali nedovoljno produktivne". Pored toga, Putin je odbio trilateralni sastanak sa Zelenskim kojim Tramp pokušava da posreduje.

Početkom jula, Tramp oštro napada Putina zbog njegovih povećanih napada na ukrajinske gradove, a ruski predsednik potom kaže da njegova zemlja neće odustati od svojih vojnih ciljeva. Američki predsednik potom objavljuje rok od 50 dana i, kada ga direktno pitaju da li je sada konačno na strani Ukrajine, kaže: "Nisam ni na čijoj strani. Ja sam na strani čovečanstva jer želim da ubijanje prestane."

Putin vuče Trampa za nos

Prijateljska retorika puna komplimenata između Putina i Trampa tako je eskalirala u otvorene tenzije i optužbe.

- Putin vuče Trampa za nos, to je jasno svakome ko zna malo više o Rusiji i Kremlju - rekao je Mihail Komin, ruski analitičar koji živi u Beču.

2025-05-28 11_14_17-МИД России 🇷🇺 on X_ _💬 Президент В.В.#Путин участникам 13-й международной вст.jpg
Vladimir Putin Foto: Printscreen/X

- On samo kupuje vreme da ostvari svoje ciljeve, dok istovremeno pazi da ne iritira previše Trampa kako bi ostao neutralan, odnosno da ne povećava slanje oružja Ukrajini - dodao je.

Dženifer Kavana iz američkog tink-tenka "Defense Priorities" kaže da od ove Trampove objave ne očekuje ništa, a najmanje promenu situacije na terenu.

- Tramp menja svoj stav skoro svake nedelje. Već smo videli niz ultimatuma od njega koji nisu promenili situaciju, a sankcije kojima preti mogle bi da nanesu više štete američkoj ekonomiji nego bilo kome drugom.

Vodeći svetski mediji takođe u svojim analizama pišu da je odnos između dva lidera očigledno dostigao tačku u kojoj se mora postići neka vrsta rezultata, ali ne veruju da će se postići krajnji cilj – mirovni sporazum. U Gardijanu ističu da je Tramp pristupio Putinu "kao agent za nekretnine" koji nudi tuđu teritoriju za nešto potpuno neodređeno, bez ulaženja u razloge zašto je uopšte došlo do rata i razmatranja koliko bi takav mir trajao.

To znači da Tramp od početka ne sluša američku obaveštajnu zajednicu i misli da može da ubedi Putina da potpuno promeni svoju politiku. Vašington post navodi da je Trampova strategija "eskalacije do deeskalacije" primenljiva na neke zemlje i običaje, ali ne i na čoveka koji je pokrenuo invaziju i koji ni na koji način nije ugrožen u sopstvenoj zemlji.

Slični politički instinkti

Zaključno, veliki deo američkih analitičara navodi da Tramp i Putin dele sličan politički instinkt - populizam, prezir prema institucijama i sklonost ka autoritarnom stilu. A njihova saradnja, čak ni u Trampovom prvom mandatu, kada nije bilo većih neslaganja, nikada nije bila savez, već međusobna eksploatacija.

Ovaj odnos može da se završi na tri načina, kažu, u Putinovu korist, potpunim preokretom ili nevidljivim poravnanjem koje slabi temelje zapadnog poretka. Ruska politikolog Aleksandra Filipenko, koja živi i radi u Litvaniji od početka invazije na Ukrajinu, kaže za Dojče vele da ne očekuje ništa drastično nakon isteka roka od 50 dana.

On čak veruje da će rok proći i da će se dva lidera vratiti staroj priči - tihim kompromisima i pragmatičnom cinizmu. A rat i uništavanje Ukrajine će se nastaviti.

(Kurir.rs/Jutarnji list/Preneo: Đ. M.)