PARADOKS U EU - MIGRANATA MANJE, SUKOBI SA NJIMA SVE ŽEŠĆI: Bes se brzo proširi društvenim mrežama, kreću poziv za "hitnu deportaciju" i "lov" na njih (FOTO)
U prvom delu ove godine, ilegalni ulasci u EU pali su za 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine, ali uprkos tome ilegalna migracija ostaje vruća tema u mnogim zemljama EU.
U prvoj polovini ove godine, Fronteks je registrovao 75.900 ilegalnih migranata, a procenjuje se da ni broj registrovanih migranata nije veliki.
Iako su ove brojke "promena" u poređenju sa 450 miliona stanovnika EU, ilegalna migracija i dalje izaziva mnoge rasprave.
Broj tražilaca azila je konstantno iznad milion, ali mnogi ovu brojku pripisuju nedovoljnoj koordinaciji unutar same EU i sporim birokratskim procesima, pa se pretpostavlja da se najmanje trećina ovih zahteva odnosi na ljude koji su podneli zahtev za azil u nekoliko zemalja.
Ali ono što posebno zaokuplja evropsku javnost su sve češći i žestoki sukobi između lokalnog stanovništva i migranata, kako ilegalnih tako i legalnih.
Dok se i dalje očekuju oni na spoljnim granicama EU, gde je pritisak dolazaka najveći, poslednjih meseci je sve više sukoba u gradovima. I ne samo u onima gde su već uobičajeni zbog veličine imigrantske populacije, od Brisela do Marseja.
U julu je evropska javnost bila zabrinuta zbog višednevnih sukoba u španskom gradu Tore Pačeko.
Napadi su počeli nakon što su mladi Marokanci pretukli i opljačkali 68-godišnjeg Dominga Tomasa Domingeza 11. jula, što je izazvalo bes među lokalnim stanovništvom.
Poziv za "hitnu deportaciju" pokrenut je na društvenim mrežama i poziva na "lov na imigrante".
Sve je pomoglo deljenjem lažnih video snimaka preko mreža, tako da su ljudi iz drugih mesta stigli u grad da učestvuju u sukobima.
Nakon pet dana, policija je ugušila nemire, a premijer Pedro Sančez pozvao je na smirenost i suzbijanje rasizma.
Ministar unutrašnjih poslova rekao je da sukobi nisu izraz frustracije među lokalnom zajednicom, već planirano i nasilno pogoršanje situacije podstaknuto organizovanim krajnje desničarskim grupama i sistematskim dezinformacijama. Incident je razotkrio opasnost od manipulacije putem onlajn platformi.
Istovremeno, osuđujuće reakcije institucija, crkve, civilnog društva i integrisanih imigrantskih zajednica bile su jasne i glasne.
Migel Angel Agilara, španski javni tužilac za zločine iz mržnje, rekao je da će njegova kancelarija pojačati svoj rad.
- Ne možemo dozvoliti da se laži i dezinformacije iz društvenih medija pretvore u fizičko nasilje na ulicama - rekao je on.
Estrelja Galan, poslanica i aktivistkinja, naglasila je da ovi incidenti nisu izuzetak, već posledica političke strategije i normalizacije ili podsticanja govora mržnje na institucionalnom nivou.
Slična situacija se već nekoliko puta dogodila u Nimu na jugu Francuske, Drezdenu u Nemačkoj i Malmeu u Švedskoj.
To su uglavnom sukobi između lokalnog stanovništva i migranata koji proizilaze iz socijalnih i ekonomskih tenzija, problema integracije i percepcije pretnji bezbednosti i javnom redu.
Španska politikološkinja Karmen Gonzalez kaže: "Evropska unija se suočava sa rastućim paradoksom: s jedne strane, ona ekonomski zavisi od imigranata, a s druge strane, javni diskurs im negirapravo da budu tu".
Stručnjaci kažu da broj sukoba nije zabrinjavajući, ali su uvereni da će rasti iz dva razloga - povećava se vidljivost i uticaj nereda jer društvene mreže i političke kampanje brzo šire paniku, a sve više političkih lidera koristi antiimigrantsku retoriku (u Italiji, Španiji, Francuskoj, Mađarskoj, Holandiji…)
(Kurir.rs/Jutarnji list/Preneo: N. V.)
Migranti zapalili kuću u selu Metaljka