Slušaj vest

Drugim rečima, Putin je rekao Americi da će zaustaviti rat u zamenu za istočnu Ukrajinu. Ukupna površina teritorije koju Putin želi je 135.861 kvadratnih kilometara.

Putin je predstavio plan Trampovom izaslaniku Stivu Vitkofu u sredu u Moskvi, a već u petak je objavljeno da će se lideri SAD i Rusije sresti na Aljasci 15. avgusta.

Vladimir Putin, Sergej Lavrov i Dmitrij Peskov Foto: AP/Pavel Bednyakov, EPA/Sergei Chirikov Pool, EPA/Michael Klimentyev Sputnik K

Tramp je rekao u sredu da Putinova ponuda nije neki proboj, ali da je dovoljno primamljiva da se počne sa organizovanjem samita. Predlog bi mogao da ukaže na odstupanje od ranijih ruskih zahteva za potpunom kontrolom regiona duž cele linije fronta, koja se proteže van Donbasa, piše “Volstrit žurnal” (WSJ).

Tramp je, najavljujući sastanak sa Putinom, rekao da će između Rusije i Ukrajine doći do "razmene teritorija na dobrobit obe strane", što je ukrajinski predsednik Zelenski kategorički odbio.

Zelenski je rekao da “Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatorima” i da Kijev “mora da bude deo bilo kakvih pregovora o okončanju rata”.

- Sve odluke donete bez Ukrajine su istovremeno odluke protiv mira. Neće postići ništa - naveo je on u postu na mreži “X”.

Volodimir Zelenski Foto: Adem ALTAN / AFP / Profimedia, EPA Stringer

Putin dobija Donbas?

Sporazum će navodno zahtevati da Ukrajina ustupi istočni region Donbas, koji je većinski pod kontrolom Rusije, a zauzvrat Moskva nema mnogo drugih obaveza - sem da zaustavi borbe, piše WSJ, prenosi Blic.

Putin je, kako se navodi, rekao Vitkofu da će pristati na potpuni prekid vatre ukoliko Ukrajina povuče svoje snage iz ostatka istočnog regiona, čime bi Rusija kontrolisala Donjeck i Lugansk, kao i poluostrvo Krim, koje je ilegalno anektirano 2014. godine.

Podsećanja radi, američki državni sekretar Marko Rubio je još u martu da će Ukrajina morati da učini ustupke oko teritorije koju je Rusija zauzela od 2014. kao deo bilo kog sporazuma o okončanju rata.

Prema “Bildu”, Rusija ne odstupa od svog maksimalnog zahteva da u potpunosti kontroliše pet ukrajinskih regiona:

Donjeck
Lugansk
Zaporožje
Herson
Krim

Rusi kontrolišu oko 20 odsto teritorije Ukrajine

Rusija sada kontorliše većinu Donjecka i Luganska, ali ukrajinske snage i dalje kontrolišu značajne delove teritorije, uključujući ključne gradove koji su sada uporišta odbrane.

Snage Moskve kontrolušu oko 20 odsto ukupne teritorije Ukrajine.

Prema podacima od 25. aprila koje je objavio Warmapper.org, Rusija kontroliše:

69,2% Donjecka
99,18% Luganska
72,42% Zaporožja
3,35% Harkova
Krim kontroliše 100%.

Šta bi tačno Rusija dobila prema sporazumu

Ako bi Ukrajina pristala na teritorijalne ustupke, konkretno svog istočnog regiona Donbasa, Rusija bi dobila oko 53.000 km2 teritorije.

Poređenja radi, to je otprilike veličine Slovačke.

A sa Donbasom i Krimom, u pitanju je teritorija nešto manja od Srbije, prema Worldometers.info.

Ukupna veličina Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona – regiona koje je Rusija anektirala u septembru 2022. (nakon referenduma ilegalnih prema međunarodnom zakonu i koje ne kontroliše u potpunosti) - je oko 108.861 km².

Mapa Ukrajine Foto: Institute for the Study of War

Veličina pojedinačnih regiona, prema javno dostupnim podacima je:

Donjeck 26.517 km²
Lugansk 26.700 km2
Zaporožje 27.183 km2
Herson 28.461 km2
Krim 27.000 km2

Rusija je već najveća zemlja po površini u svetu, sa:

Ukupnom površinom od 17,1 miliona km2
Kopnenim područjem od 16,3 miliona km2
Sa regionima bi dobila dodatnih 135.861 kvadratnih kilometara teritorije. Poređenja radi, površina Srbije je 88.361 km².

Sporazum veka za Moskvu

Ovo bi za Moskvu bio “sporazum veka”. Bez borbi bi dobila delove teritorija koje još ne kontroliše vojno.

Institut za proučavanje rata navodi u izveštaju da “Kremlj vodi delikatan balans između interesa za pregovore pred Trampom i pripremanja ruskog društva da prihvati ništa manje od Putinove željene potpune pobede u Ukrajini, bez obzira koliko dugo to potrajalo”.

Poslanik Državne dume Rusije, general-pukovnik Viktor Sobolev, rekao je da se “ni pod kojim okolnostima” ne treba očekivati da će razgovori između Putina i Trampa okončati rat u Ukrajini. Sobolev je rekao da Rusija traži kontrolu nad Luganskom, Donjeckom, Zaporožjem i Hersonom i da će ruske snage stvoriti “zone bezbednosti” u Černigovskoj, Sumskoj, Harkovskoj, Dnjepropetrovskoj, Nikolajevskoj i Odeskoj oblasti, navodi ISW.

Veliki poraz za Ukrajinu

Ukrajina bi zauzvrat mogla da “dobije” možda male delove pograničnih područja koje je Rusija okupirala u oblastima Sumi i Harkov - deo Putinove navodne “tampon zone”. Ali realno, ne mnogo više od toga.

Nedavna anketa “Galupa” sugeriše da većina Ukrajinaca želi da se rat okonča pregovorima, svesni da to znači ustupanje teritorije koliko god im to teško padalo. Spremni su da plate cenu za mir, piše “Independent”.

Predlog se ne bavi direktno težnjom Ukrajine ka bezbednosnim garancijama, uključujući i skoro članstvo u NATO, prema WSJ.

Kao deo predloga, navodi list, Putin je rekao da će njegova vlada usvojiti zakon kojim se obavezuje da neće napasti Ukrajinu ili Evropu, što je tvrdnja koju su evropski zvaničnici dočekali s dubokim skepticizmom. Čini se da je Putinov potez delimično osmišljen kako bi povećao unutrašnji pritisak na Zelenskog, s obzirom na to da mnogi Ukrajinci žele kraj rata, ali se takođe protive predaji velikih delova teritorije, navodi WSJ.

Predlog bi sada mogao da prebaci pritisak na Kijev da pregovara o sporazumu i da pomogne Moskvi da izbegne nove američke sankcije.

Kurir.rs