Slušaj vest

Francuski premijer Fransoa Bajru, 74-godišnji političar poznat po vožnji traktora i samoproglašeni graditelj konsenzusa, trebalo bi sutra da bude smenjen glasanjem o poverenju, čime će njegova manjinska vlada pasti nakon samo devet meseci.

Prethodni premijer, desničar Mišel Barnier, izdržao je samo tri meseca pre nego što ga je parlament srušio u decembru prošle godine.

Budžet je samo povod, ne i uzrok pada vlade

Na prvi pogled, razlog Bajrouovog pada je budžet. Njegov nepopularni plan za smanjenje duga od 44 milijarde evra, koji uključuje ukidanje dva državna praznika i zamrzavanje većine socijalnih davanja, bio je široko odbačen u političkim krugovima. Znao je da će ga parlament ove jeseni kazniti zbog toga, pa je odlučio da sam ode.

Ali francuska politička kriza je mnogo dublja od ovog slučaja. Narušen odnos između građana i političara će verovatno zagorčavati francusku politiku sve do predsedničkih izbora 2027. godine, ali i nakon toga. Istovremeno, krajnja desnica ostaje snažan faktor.

"Postoji širok bes prema političkim liderima za koje se smatra da ne donose narodu nikakvu korist... Za koje se smatra da se više bave svojom političkom budućnošću nego budućnošću zemlje", rekao je za The Guardian Matje Galard, direktor istraživanja u agenciji za ispitivanje javnog mnjenja Ipsos.

Francuska Foto: EPA / CHRISTOPHE PETIT TESSON

Bez jasnog rešenja za krizu

Prema rečima čelnika stranaka, većina poslanika u Narodnoj skupštini glasaće protiv vlade. Anketa za Le Figaro pokazala je da samo 15% Francuza veruje predsedniku Emmanuelu Macronu da može da reši političku krizu. Predsednik, kao šef države sa ovlašćenjima u spoljnoj politici i nacionalnoj bezbednosti, direktno imenuje premijera. Međutim, ne postoji očigledna, konsenzualna osoba koja bi mogla da zameni Bayroua.

Svaki novi izbor iz Macronovog centra ili levog centra mogao bi da doživi sličnu smenu. Predsednik bi umesto toga mogao da raspiše vanredne parlamentarne izbore, ali to je manje verovatno, a i ishod bi mogao biti neodlučan.

"Ništa ne pokazuje da bi se na izborima spontano pojavila leva ili desna većina koja bi rešila problem", rekao je Luc Rouban iz istraživačkog centra Cevipof na Univerzitetu Sciences Po.

Jačanje krajnje desnice

U međuvremenu, krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (Rassemblement National) koristi vreme za pridobijanje podrške među francuskom poslovnom zajednicom, koja joj je sve otvorenija zbog zabrinutosti oko nestabilnosti u zemlji.

"Glasanje o poverenju Bayrouu naši pristalice vide kao izvor nade", kaže Edwige Diaz, poslanica Nacionalnog okupljanja. Stranka se pripremala za moguće izbore, dodala je: "Ovoga puta čvrsto nameravamo da pobedimo, što bi značilo da bismo, potencijalno, za četiri nedelje mogli da budemo na vlasti".

Kurir.rs/Index