Slušaj vest

Američka vojska je tokom zajedničke vojne vežbe sa Japanom u toj savezničkoj zemlji testirala svoju novu raketnu lansirnu rampu "Tajfon".

Dojče vele (DW) navodi da taj sistem ne bi trebalo da posle vežbe ostane u Japanu, ali Kina se ipak oseća ugroženo.

Raketna rampa je mobilna, može brzo da se prebaci na kamionske poluprikolice i da se opremi različitim krstarećim raketama dometa do 2.000 kilometara: nova lansirna platforma američke vojske tipa "Tajfon", razvijena specijalno za upotrebu u indopacifičkom regionu.

Američka kopnena vojska tu je do sada uočavala vojnu slabost – ograničenu vatrenu moć. Domet njenih raketa nije mogao da parira američkoj mornarici i vazduhoplovstvu. Zahvaljujući novom kopnenom sistemu, to je sada moguće.

"Tajfon" je po prvi put upotrebljen u Japanu, potvrdile su japanske oružane snage. Međutim, nijedna raketa iz sistema neće biti ispaljena. Od 11. septembra japanske i američke snage sprovode zajedničku vojnu vežbu oko japanskih ostrva Kjušu i Okinava.

Japan se nada da će time povećati svoju odbrambenu moć.

Screenshot 2025-09-23 091302.png
Američki raketni sistem "Tajfon" Foto: Printscreen/Youtube

U dvonedeljnoj vežbi pod imenom "Odlučni zmaj" učestvuje 19.000 vojnika iz obe zemlje. Ali čak i ovako u pasivnom stanju, sistem "Tajfon" izaziva veliko nezadovoljstvo u Pekingu.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je od SAD i Japana da taj raketni sistem "odmah povuku".

Reakcija na masovno naoružavanje Kine

- Sistem "Tajfon" je reakcija SAD i Japana na kontinuirano naoružavanje Kine kaže - za DW Aleksandra Sakaki, ekspertkinja za istočnu Aziju iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP).

Procene govore da je Kina nedavno značajno proširila arsenal kopnenih balističkih raketa srednjeg dometa – na oko 1.800 lansera i isto toliko krstarećih raketa. Rakete srednjeg dometa, prema različitim definicijama, obično imaju domet od 800 do 5.500 kilometara.

Kineska mornarica Foto: PA-EFE/XINHUA/XU WEI CHINA OUT / MANDATORY CREDIT EDITORIAL USE ONLY, EPA/WU HONG

Posle Hladnog rata, SAD i SSSR, a kasnije Rusija, potpisali su Sporazum o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF). On je obavezivao dve zemlje da unište nuklearne rakete kratkog i srednjeg dometa stacionirane na kopnu.

- To je dovelo do rupe u sposobnostima, koja se sada novim sistemom Tajfon’ bar delimično može popuniti i time poboljšati čitava arhitektura odvraćanja - kaže Sakaki. Sporazum je 2019. raskinut s obe strane, nakon što su se SAD i Rusija međusobno optuživale za kršenje dogovora.

Trka u naoružanju u istočnoj Aziji

Američka vojska je još ranije najavila da će sistem "Tajfon" nakon vežbe biti povučen iz Japana.

- Ali Kina strahuje da do toga neće doći - kaže Johan Furman, šef kancelarije nemačke Fondacije Konrad Adenauer u Pekingu. Ti strahovi nisu bez osnova. Ista lansirna rampa testirana je još u aprilu 2024. tokom vojne vežbe SAD i Filipina na ostrvu Luzon.

Prema izveštajima lokalnih medija, ona nije povučena kako je prvobitno bilo najavljeno.

Kineska grafitna bomba Foto: Printscreen/Youtube

U junu 2025. Filipini su čak izjavili da su otvoreni za stacioniranje drugog sistema "Tajfon" američkog proizvođača "Lokid Martin".

- Sada Kina strahuje da bi isto moglo da se ponovi i u Japanu - kaže Furman. S američke vojne baze na ostrvu Okinava, raketa srednjeg dometa s rampom "Tajfon" mogla bi da dosegne najvećih kineskih obalskih gradova kao što su Šangaj, Hangdžou ili Guangdžou.

Peking se oseća ugroženo.

- Sistem "Tajfon" je univerzalan i kompatibilan s različitim raketama - oduševljeno ističe Vejd German, komandant američke jedinice za "Tajfon" u Japanu.

Kineska vojska Foto: AP Heng Sinith, Costfoto/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Nemačka savezna vlada u julu je podnela zahtev za kupovinu tog preciznog oružja s ciljem odvraćanja. SAD trenutno razmatraju da li će sistem isporučiti Nemačkoj. Cena te raketne rampe još nije poznata.

Govor kineskog predsednika Si Đinpinga na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS)  Foto: SERGEY BOBYLEV/SPUTNIK/KREMLIN /SPUTNIK POOL, ANDRES MARTINEZ CASARES/EPA

Japanski mediji izveštavaju da je sistem "Tajfon" koji je sada u toj zemlji tokom vežbe, direktno dovezen iz SAD, a nije reč o lansirnoj rampi koja je već stacionirana na Filipinima.

Japan želi da bude spreman za rat

Tokio želi da poveća svoje kapacitete za protivnapad i razvija nova oružja.

- Tako bi se domet i funkcionalnost japanske protivbrodske rakete tipa 12 trebalo da unaprede - navodi Sakaki u studiji SWP. Do 2027. Japan planira da nabavi više američkih krstarećih raketa "Tomahavk" dometa oko 1.600 kilometara.

Cena jedne rakete kreće se između pola i dva miliona dolara.

Japan Foto: Printscreen/Tiktok/intanizzaty

Time bi Japan po prvi put imao rakete koje mogu da pogode i kinesku teritoriju – na primer u slučaju rata, ako Peking odluči da vojno napadne Tajvan, koji smatra otcepljenom provincijom.

- Raketni sistemi u Japanu tako mogu da snažnije odvrate Kinu od napada na Tajvan - kaže Sakaki.

Prema rečima Furmana, s japanske tačke gledišta Kina od dolaska Sija Đinpinga na vlast 2013. sve više sprovodi svoje geopolitičke interese ne samo ekonomskim pritiskom, već i vojnim sredstvima.

Tako su u Južnom kineskom moru izgrađena veštačka ostrva na kojima su raspoređeni vojnici.

Američka vojska Foto: Shutterstock, Alliance Images / Alamy / Alamy / Profimedia, APFootage / Alamy / Alamy / Profimedia

Sporna je tema kome teritorijalno pripadaju te vode.

- Kina zapravo želi da potisne SAD iz onih regiona koje smatra svojom zonom uticaja. A to izaziva zabrinutost i u Japanu - navodi analitičar.

Japan i SAD su od 1951. povezani zajedničkim bezbednosnim sporazumom, koji predviđa obavezu američke pomoći u slučaju napada na Japan.

Dodatnim sporazumom iz 2015. dve zemlje obavezale su se da reaguju na bezbednosne situacije koje „nisu geografski definisane“.

Nezalečene ratne rane

Političko poverenje između Kine i Japana, ni 80 godina nakon završetka rata, ne može da se uspostavi.

Japan u Kini vidi sve veću pretnju, dok Kina Japanu zamera nedostatak spremnosti za suočavanje s prošlošću.

Peking i Tokio spore se oko nenaseljenih ostrva Senkaku/Diaoju u Istočnokineskom moru , koja su trenutno pod japanskom upravom.

- Kina sa Japanom ne ulazi u dijalog. Ona želi da širi svoje viđenje i da podstiče nacionalizam u zemlji - kaže Sakaki.

Screenshot 2025-09-23 091321.png
Foto: Printscreen/Youtube

Ona dodaje da je "i u Japanu primetan pomak udesno – desničarske populističke partije na parlamentarnim izborima tokom leta dobile su značajnu podršku".

- Sećanje na rat u Kini je tesno povezano s ekspanzionističkim kursom Pekinga - kaže Furman.

Vojna parada u Pekingu povodom kraja Drugog svetskog rata održana početkom septembra bila je pre svega ogromna demonstracija moći.

- Iz tog ugla, vojna demonstracija SAD kroz uključivanje sistema "Tajfon" možda i nije slučajna - zaključuje on.

(Kurir.rs/Dojče vele/Preneo: N. V.)

BONUS VIDEO

"KINA JE SPREMNA ZA DODATNE INVESTICIJE U SRBIJI, POSETA JE BILA OD PREKOG ZNAČAJA" Stručnjaci analiziraju predsednikovu posetu Pekingu: Naš položaj je učvršćen Izvor: Kurir televizija