Slušaj vest

Zemlje članice NATO raspravljaju o snažnijem odgovoru na sve provokativnije poteze ruskog predsednika Vladimira Putina, uključujući mogućnost raspoređivanja navođenih borbenih dronova duž granice sa Rusijom i ublažavanje ograničenja za pilote kako bi im se omogućilo da otvaraju vatru na ruske avione.

Prema rečima četiri zvaničnika NATO upoznata sa razgovorima, cilj je povećanje cene koju Moskva plaća za "hibridni rat" koji vodi i uspostavljanje jasnih kontramera nakon niza kršenja vazdušnog prostora od strane ruskih dronova i borbenih aviona.

Naoružavanje izviđačkih dronova

Zemlje koje se graniče sa Rusijom, uz podršku Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenule su ove razgovore, koji su se potom proširili na širi krug članica u 32-članoj Alijansi.

Među predlozima su naoružavanje izviđačkih dronova koji se trenutno koriste za prikupljanje obaveštajnih podataka o ruskim vojnim aktivnostima i snižavanje praga odluke za pilote koji patroliraju istočnom granicom kako bi mogli da obaraju ruske vazdušne pretnje kada i ako uđu u vazdušni prostor članica NATO.

Rusi pogodili dronom železničku stanicu i voz u Sumskoj oblasti, ranjeno najmanje 30 ljudi. Foto: x

Druga opcija je sprovođenje vojnih vežbi NATO duž granice sa Rusijom, posebno u udaljenijim i slabo nadgledanim delovima granice.

Američki predsednik Donald Tramp je prošlog meseca rekao da bi NATO trebalo da otvori vatru na ruske avione koji krše savezničku teritoriju.

Niz ruskih provokacija podstakao ozbiljne razgovore u NATO

Trampova izjava usledila je nakon talasa ruskih provokacija, uključujući i prvi direktan sukob između aviona NATO i ruskih dronova otkako je Rusija pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Pored tog incidenta u poljskom vazdušnom prostoru, ruski dronovi su takođe ušli na rumunsku teritoriju, a borbeni avioni MiG su uleteli u estonski vazdušni prostor.

Ruski dronovi u Poljskoj Foto: STR/AP, WOJTEK JARGILO/PAP

Istovremeno, desetine neidentifikovanih dronova izazvali su velike poremećaje na aerodromima u Belgiji, Danskoj i Nemačkoj.

Neki zvaničnici su povezali incidente sa istom vrstom hibridnog ratovanja koje Moskva vodi, što uključuje sajber napade i pokušaje sabotaže.

Metju Vitaker, ambasador SAD pri NATO, rekao je prošle nedelje da „svakodnevno“ radi sa saveznicima kako bi osigurao „bolje opcije u asimetričnom i hibridnom ratovanju“.

Dodao je da je ključno „osigurati da imamo dovoljno prečki na lestvici eskalacije“, objavio je Fajnenšel tajms (FT).

Debata o pravilima za otvaranje vatre

Dva zvaničnika NATO rekla su da je jedno od hitnih pitanja pojednostavljenje pravila angažovanja na istočnom krilu Alijanse.

Neke zemlje zahtevaju od pilota lovaca da vizuelno potvrde pretnju pre nego što odgovore, dok im druge dozvoljavaju da otvore vatru na osnovu radarskih podataka ili procene pretnje s obzirom na pravac i brzinu neprijateljskog objekta.

Tramp na samitu NATO Foto: Kurir

NATO nije odmah odgovorio na zahtev za komentar.

Prema rečima dvojice zvaničnika, razgovori koji su započeli u malom krugu direktno pogođenih zemalja sada su prerasli u širu diskusiju, jer druge savezničke prestonice prepoznaju širu pretnju destabilišućih akcija Moskve.

Neki žele odlučniji stav, drugi pozivaju na oprez

Jedan zvaničnik je rekao da neke članice traže agresivniji stav NATO kako bi postigle odvraćanje.

Drugi, međutim, savetuju uzdržaniji pristup s obzirom na rizik od direktnog sukoba sa nuklearnom silom poput Rusije.

Britanski Tajfuni oterali ruske avione sa granice NATO u okviru misije "Česmen" Foto: screenshot X/RoyalAirForce

„Postoje aktivne diskusije o ovim pitanjima, o tome kako efikasnije odgovoriti na Rusiju“, rekao je jedan diplomata NATO, upozoravajući da su razgovori još uvek u ranoj fazi.

NATO je prošlog meseca održao dva hitna sastanka zbog incidenata u Poljskoj i Estoniji i pokrenuo operaciju „Istočna straža" kako bi ojačao protivvazdušnu odbranu u državama na prvoj liniji fronta.

Evropska unija priprema sopstvene mere

Sva četiri zvaničnika upozorila su da ne postoji rok niti obaveza za postizanje sporazuma o promeni vojnog stava i da bilo kakva promena možda neće biti objavljena.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO Mark Rute Foto: Virginia Mayo/AP, OLIVIER HOSLET/EPA

Prema pisanju FT, diskusije unutar NATO odvijaju se paralelno sa pripremama Evropske unije za sopstvene korake kao odgovor na ruske provokacije.

EU razmatra ograničavanje kretanja ruskih diplomata u Evropi, jer ih obaveštajne službe sumnjaju da vode mreže agenata i sabotažu u zemljama u kojima nisu zvanično akreditovani.

Takođe razmatra korišćenje evropskih sredstava za instaliranje sistema odbrane protiv dronova.

Fon der Lajen: „Evropa mora da odgovori jedinstvom“

„Ovo je namerna i ciljana kampanja sive zone protiv Evrope. Evropa mora da odgovori“, rekla je u sredu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

„Rusija želi da poseje podele. Moramo da odgovorimo jedinstvom“, rekla je poslanicima Evropskog parlamenta. „Ne smemo samo reagovati, moramo odvraćati. Jer ako oklevamo da delujemo, siva zona će se samo proširiti.“

(Kurir.rs/The Financial Times/Index/Preneo: N. V.)