Slušaj vest

Godinama su vojni i obaveštajni zvaničnici upozoravali da SAD imaju samo nekoliko zastarelih ledolomaca – u poređenju sa ruskom flotom od preko 40, uključujući modele na nuklearni pogon. Kako topljenje morskog leda otvara nove brodske puteve i pristup kritičnim mineralima, Pentagon i obalska straža kažu da snažnije arktičko prisustvo više nije samo opcija, već nužnost.

U četvrtak su predsednik Donald Tramp i finski predsednik Aleksandar Stub potpisali ugovor vredan 6,1 milijardu dolara za Finsku o prodaji četiri nova ledolomca SAD.

Aleksandar Stub
Finski predsednik Aleksandar Stub Foto: KIMMO BRANDT/COMPIC

Zvaničnici kažu da je Arktik sada prva linija odbrane – gde se američki sistemi za rano upozoravanje, mreže za detekciju raketa i podmorski kablovi ukrštaju sa rastućom ruskom i kineskom vojnom aktivnošću.

- Ovi brodovi su nam očajnički potrebni jer imamo mnogo teritorije, više nego bilo ko drugi. Zato mi je velika čast što smo postigli ovaj dogovor. I hvala vam puno. Biće sjajno - rekao je Tramp u Beloj kući.

Kupovina od finskih brodograditelja, koji su svetski lideri u dizajnu polarnih plovila, deo je šireg plana za zatvaranje "jaza ledolomaca" koji je ostavio SAD zavisnim od zastarelih brodova za arktičke patrole i snabdevanje Antarktika. Finska, nova članica NATO-a, pridružila se SAD i Kanadi u ICE paktu – sporazumu koji ima za cilj ubrzanje izgradnje ledolomaca, deljenje tehnologije i jačanje savezničkih operacija u polarnim vodama.

- Sa jakom flotom ledolomaca, Obalska straža će štititi američki suverenitet i interese od globalnih pretnji na Arktiku decenijama koje dolaze“, rekao je admiral Kevin Landej, vršilac dužnosti komandanta Obalske straže - u saopštenju za Fox News.

Najnoviji polarni ledolomac Obalske straže, američki ledolomac "Storis", vratio se u luku u Sijetlu ranije ove nedelje nakon 112 dana na moru, gde je pratio istraživačke brodove pod kineskom zastavom "Džidi" i "Sjue Long 2".

Rusija i Kina su poslednjih meseci održale zajedničke pomorske vežbe u Beringovom moru kod Aljaske.

"Storis" je bio prvi polarni ledolomac koji je Obalska straža nabavila u poslednjih 25 godina, kada je kupljen 2024. godine. Služba trenutno ima samo dva druga u upotrebi: teški ledolomac "Polar Star", star 48 godina, i srednji ledolomac "Hili". Zvaničnici Obalske straže insistiraju da im je potrebno najmanje osam polarnih ledolomaca kako bi zadovoljili operativne potrebe.

Obalska straža takođe ima 21 domaći ledolomac, dizajniran za čišćenje kanala za komercijalnu plovidbu na plovnim putevima poput Velikih jezera, i 16 tendera za plutajuće čamce sposobne za plovidbu ledom, sposobnih da razbiju tanke slojeve leda.

Jedan od centralnih ciljeva Rusije na Arktiku je učvršćivanje kontrole nad Severnim morskim putem, "ledenim autoputem" duž njegovog severnog krila koji povezuje Evropu sa Azijom preko arktičkih voda.

Rusija aktivno militarizuje Arktik, preraspoređujući vazdušna, pomorska, raketna, radarska i protivpodmornička sredstva u baze. Pošto se ruska mornarička nuklearna sredstva odvraćanja (posebno podmornice sa balističkim raketama) oslanjaju na arktičke morske puteve za prikriveno raspoređivanje, Moskva zapadni nadzor ili vojno prisustvo u regionu smatra direktnom pretnjom.

rus3.jpg
Ruski vojnici na Arktiku Foto: YouTube/Printscreen

Arktik je takođe bogat ugljovodonicima, mineralima i retkim elementima – materijalima nad kojima SAD i svi njihovi bliski konkurenti pokušavaju da obezbede dominaciju. Kina trenutno kontroliše većinu svetskih zaliha elemenata i minerala retkih zemalja.

Iako Kina nije arktička država, ona sebe naziva „bliskoarktičkom“ silom i teži da bude priznata zainteresovana strana u arktičkim poslovima. Kina je uvrstila Arktik u svoju viziju „Pojasa i puta“ putem „Polarnog puta svile“ – konceptualne pomorske rute preko Arktika koja povezuje Kinu i Evropu.

(Kurir.rs/NY Post)