Slušaj vest

Zemlje EU na samitu nisu uspele da se dogovore oko predloga Evropske komisije da se ruska sredstva koriste za potrebe Kijeva, navodi se u pisanim zaključcima sastanka.

„U tom smislu, Evropski savet poziva Evropsku komisiju da što pre predstavi opcije finansijske podrške na osnovu procene finansijskih potreba Ukrajine i poziva Evropsku komisiju i Savet da nastave svoj rad kako bi se Evropski savet mogao vratiti ovom pitanju na svom sledećem sastanku“, navodi se u dokument.

Napominje se da „u skladu sa pravom EU , imovina Rusije mora ostati imobilisana“ do završetka sukoba i nadoknade štete Ukrajini.

Predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta je kasnije izjavio da očekuje da će u decembru doneti odluku o korišćenju ruske imovine. EK je zadužena da reši „tehnička pitanja“, a konfiskaciju sredstava nazvao je „u skladu sa evropskim i međunarodnim pravom“.

shutterstock-1729503418.jpg
Foto: Shutterstock

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, sa svoje strane, obećala da će razviti nove opcije za korišćenje ruske imovine za Kijev i ponuditi ih zemljama EU.

Posle pokretanja specijalne operacije, zemlje EU i G7 blokirale su skoro polovinu ruskih deviznih rezervi. Više od 200 milijardi evra se drži u EU, prvenstveno na računima kod Euroclear-a , jednog od najvećih svetskih sistema za kliring i poravnanje.

Krajem avgusta, list Welt am Sonntag je, pozivajući se na podatke Evropske komisije , objavio da je EU prebacila Kijevu 10,1 milijardu evra iz prihoda od zamrznutih sredstava Banke Rusije od januara do jula.

U septembru je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila da se Ukrajini obezbedi novi zajam koristeći zamrznutu imovinu. Ona je naglasila da bi Kijev bio obavezan da vrati zajam samo ako Moskva plati „reparacije“. Međutim, unutar Evropske unije ne postoji dogovor o ovom pitanju.

Moskva je više puta nazvala zamrzavanje imovine krađom, a portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je ideju da Rusija plaća reparacije kao nerealnu. Kao odgovor, Moskva je takođe uvela ograničenja: imovina stranih investitora iz neprijateljskih zemalja i prihodi od njih akumuliraju se na posebnim „C“ računima. Mogu se povući samo odlukom posebne vladine komisije.

 Kurir.rs/RIA Novosti