Slušaj vest

Kada je američki predsednik Donald Tramp poslednji put posetio Južnu Koreju 2019. godine, napravio je iznenađujući odlazak na granici sa Severnom Korejom, gde se spontano sastao sa liderom Kim Džong Unom u pokušaju da oživi posustale nuklearne pregovore, piše AP.

Sada, pred svoju prvu posetu Aziji od povratka na funkciju, pojavile su se nove spekulacije da bi Tramp mogao ponovo da se sastane sa Kimom tokom boravka u Južnoj Koreji.

Ako se to dogodi, to bi bio njihov prvi susret posle 2019. godine u selu Panmundžom, na granici između dve Koreje, i četvrti sastanak ukupno.

Bela kuća je saopštila da će naredne nedelje u Južnoj Koreji biti održan sastanak Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga na marginama dvodnevnog samita zemalja Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK).

Stručnjaci sumnjaju u novi susret, ali ne isključuju mogućnost

Mnogi analitičari smatraju da su izgledi za novi spontani sastanak mali, ali predviđaju da bi Tramp i Kim mogli ponovo da sednu za sto tokom narednih meseci.

Drugi, međutim, ukazuju da je brz povratak diplomatiji malo verovatan, imajući u vidu koliko se toga promenilo od 2019. godine - Severna Koreja sada ima znatno veći nuklearni arsenal i jaču spoljnopolitičku poziciju.

Kim Džong Un u vozu Foto: RUSSIAN MINISTRY OF NATURAL RESOURCES AND ECOLOGY HANDOUT/RUSSIAN MINISTRY OF NATURAL RESO

Signali o mogućem oživljavanju diplomatije

Tramp je više puta izrazio želju da obnovi dijalog sa Kimom, hvaleći se svojim "ličnim odnosom" sa severnokorejskim liderom i nazivajući ga "pametnim momkom".

Kim je prošlog meseca, posle dužeg ćutanja, izjavio da ima "dobre lične uspomene" na Trampa i da bi mogao ponovo da se uključi u pregovore, ako SAD odustanu od svoje "iluzorne opsesije denuklearizacijom" Severne Koreje.

Ni Vašington ni Pjongjang nisu dali nagoveštaje o mogućem susretu uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), koji će se održati 31. oktobra i 1. novembra u Južnoj Koreji.

Kim Džong Un grli svoje vojnike Foto: STR / AFP / Profimedia

Panmundžom kao moguća lokacija susreta

Ministar za ujedinjenje Južne Koreje, Čung Dong-jong, rekao je poslanicima sredinom oktobra da je moguće da se Tramp i Kim ponovo sretnu u Panmundžomu, u demilitarizovanoj zoni (DMZ), nakon što američki predsednik poseti Maleziju i Japan.

- Izgledi za njihov susret su se povećali - rekao je Ban Gil Džu, profesor na Nacionalnoj diplomatskoj akademiji Koreje u Seulu.

On je kao pokazatelje naveo nedavnu obustavu civilnih tura na južnoj strani Panmundžoma i Kimove izjave o mogućem povratku za pregovarački sto.

Ako se susret ipak ne dogodi, Ban smatra da će Kim verovatno odlučiti o nastavku diplomatije sa Trampom tokom partijskog kongresa koji se očekuje u januaru.

Trampov govor u UN Foto: Evan Vucci/AP, Richard Drew/AP, Yuki Iwamura/AP

Bez znakova priprema, ali iznenađenja su moguća

Do sada nema logističkih pokazatelja koji bi ukazivali na predstojeći susret Trampa i Kima, ali analitičari podsećaju da je sastanak 2019. godine bio organizovan samo dan nakon Trampovog tvita u kojem je iznenada predložio susret.

Kimova nova pozicija i savezništva

Od kada su propali prethodni pregovori sa Trampom zbog spora oko američkih sankcija, Kim je ubrzao razvoj nuklearno sposobnih raketa namenjenih za napade na SAD i njihove saveznike. Takođe je ojačao odnose sa Rusijom zbog rata u Ukrajini i zategao veze sa Kinom.

Zbog toga, smatraju stručnjaci, Kim sada ima manje hitnosti za dijalog sa SAD nego pre šest godina, mada bi mogao da se priprema za period posle rata u Ukrajini.

- S obzirom na trenutne okolnosti, teško je zamisliti da bi Kim Džong Un pristao na razgovore sada - rekao je profesor Kim Te-hjung sa Univerziteta Sungšil u Seulu.

Severnokorejski vođa Kim Džong Un Foto: AP

Jača poluga moći Severne Koreje

Sa većim nuklearnim arsenalom, jačom podrškom Rusije i Kine i slabljenjem sprovođenja sankcija, Kim sada ima veću pregovaračku moć i želi da SAD priznaju Severnu Koreju kao nuklearnu silu - status koji bi mu omogućio da traži ukidanje sankcija Ujedinjenih nacija.

To bi, međutim, bilo u suprotnosti sa stavom SAD i njihovih saveznika da se sankcije neće ukinuti dok Severna Koreja u potpunosti ne odustane od svog nuklearnog programa.

- Ako do susreta dođe, Tramp bi to iskoristio da se pohvali da je on taj koji može rešiti probleme Korejskog poluostrva. Ali, da li bi SAD imale nešto konkretno da ponude Kim Džong Unu zauzvrat? - pita se Čung Džin-jong, bivši dekan Fakulteta za pacifičke i međunarodne studije Univerziteta Kjung Hi.

Susret Trampa i Kima Foto: AP, EPA

Skeptične prognoze - teško do konkretnih rezultata

Ko Ju-hvan, bivši predsednik Instituta za nacionalno ujedinjenje Južne Koreje, rekao je da bilo kakav susret Trampa i Kima tokom APEC samita verovatno ne bi doneo značajnije rezultate.

Da bi Kim ponovo seo za pregovarački sto, smatra on, Tramp bi morao da ponudi nešto dovoljno privlačno.

Različiti stavovi o mogućem "malom dogovoru"

Čak i ako se susret ne dogodi ovog meseca, postoji mogućnost da se diplomatija između SAD i Severne Koreje obnovi kasnije.

Kim bi mogao da vidi Trampa kao retkog američkog lidera spremnog na ustupke, dok bi Tramp u susretu video diplomatski uspeh koji bi mu pomogao da se nosi sa unutrašnjim političkim problemima.

Ipak, mišljenja su podeljena. Neki smatraju da bi diplomatija mogla da smanji rizik od nuklearne eskalacije, dok drugi upozoravaju da Tramp ne bi trebalo da popusti sankcije u zamenu za ograničene ustupke Pjongjanga, poput zamrzavanja programa dugometnih raketa, dok Severna Koreja zadržava nuklearne projektile kratkog dometa usmerene ka Južnoj Koreji.

Kim Te-vu, bivši šef istog instituta, rekao je da bi čak i "mali dogovor" doneo korist bezbednosti Južne Koreje, jer decenije napora da se postigne potpuna denuklearizacija Severne Koreje nisu dali rezultate.

Nuklearna ravnoteža i "kišobran" SAD

- Ukoliko je Severna Koreja u mogućnosti da pogodi SAD, da li Amerika može da ispuni obećanje o produženom odvraćanju ako Severna Koreja napadne Jug? - pita se Kim Te-vu.

Južna Koreja nema sopstveno nuklearno oružje i nalazi se pod američkim "nuklearnim kišobranom".

Čung Džin-jong, bivši dekan univerziteta, zaključuje da nema realne šanse da Severna Koreja u potpunosti odustane od svog nuklearnog programa, ali upozorava da bi olakšavanje sankcija u zamenu za delimično razoružanje moglo izazvati zahteve u Južnoj Koreji i Japanu da i oni dobiju pravo na nuklearno oružje.

(Kurir.rs/AP/Preneo: V.M.)