Slušaj vest

Ukrajinska vojnoobaveštajna agencija izvestila je u četvrtak da je ruska pobunjenička grupa „Legija slobode Rusije“ sabotirala desetine vozova ciljajući na logističku infrastrukturu ruske vojske, preneli su ukrajinski mediji.

Prema izveštaju i priloženom videu, ruski partizani koji se bore na strani Ukrajine zapalili su desetine vozova koje ruske snage koriste za transport oružja, municije i opreme do linija fronta u Ukrajini.

Oštećeni ključni sistemi

Napadi su, kako se navodi, oštetili ključne sisteme upravljanja i napajanja, ozbiljno poremetivši operacije vojnog tereta. Nije precizirano gde su se tačno napadi dogodili, već je samo navedeno da se sve dogodilo „na teritoriji države agresora“, prenosi Kijev Independent.

„Zapaljivi kokteli partizana spalili su sisteme upravljanja i napajanja desetina vozila koja prevoze vojni teret. Ovi akti sabotaže značajno su usporili kretanje ruskih vojnih zaliha i potkopali stabilnost logističke podrške neprijateljskim jedinicama na frontu“, odnosno usporili su protok zaliha“, saopštila je Služba.

Kijev Post, s druge strane, piše da su desetine lokomotiva uništene i da su napadi izvršeni širom Rusije. Video koji je objavio pokret, a za koji je Kijev post rekao da ne mogu nezavisno da potvrde vreme ili lokaciju nastanka, navodno prikazuje lokomotive u plamenu na više lokacija.

Ovaj ukrajinski medij takođe izveštava da video prikazuje tačne lokacije sabotaže, uključujući Arhangelsk (Moskovska oblast); Bezenčuk, Kinelj-Čerkasi, Sizran i Toljati (Samarska oblast); Bogdanovič, Nižnji Tagil, Pervouralsk i Bilimbaj (Sverdlovska oblast); Novokuznjeck (Kemerska oblast); Siktivkar (Republika Komi); Samaru; Orel i okupirane gradove Novooleksijevka u Hersonskoj oblasti i Amvrosijevka u Donjeckoj oblasti.

Prema Službi, cilj sabotaže bile su lokomotive. U saopštenju na Telegramu, navedeno je da su članovi grupe aktivni od početka sveobuhvatne invazije Rusije i da ostaju jedna od najefikasnijih grupa otpora koje deluju na ruskoj teritoriji.

Snažni udarci

U posebnom saopštenju, pokret „Sloboda za Rusiju“ je izvestio da je zadao „snažne udarce logistici Putinove vojske“, dodajući da dok „oni koji su odustali od borbe sede na udobnim sofama, mi delujemo i dostižemo novi nivo“.

Grupa tvrdi da su kontrolni i energetski sistemi ciljanih vozova potpuno uništeni, što onemogućava rekonstrukciju.

„Otpor Legije nastavlja da jača i širi se po zemlji - Putinov ološ će živeti u strahu i zaboraviti šta znači bezbednost“, saopštili su.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, partizanski pokreti su se pojavili i na okupiranim ukrajinskim teritorijama i unutar same Rusije, ciljajući vojnu infrastrukturu i puteve snabdevanja. Jedan od njih je „Legija slobode Rusije“, grupa antikremljovskih boraca sastavljena od ruskih građana koji se protive režimu Vladimira Putina, koja je postala jedna od najvidljivijih.

Delujući u koordinaciji sa ukrajinskom odbrambenom obaveštajnom službom, izveštava Euromaidan Press, grupa je preuzela odgovornost za brojne akte sabotaže od početka rata, uključujući prekogranične upade, prekide železničkog saobraćaja i napade na vojne objekte usmerene na podrivanje ratnih napora Moskve iznutra.

U međuvremenu, ukrajinski partizanski pokret Ateš je takođe izvršio višestruke železničke sabotaže širom Rusije i poremetio protok vojne opreme na front. Krajem oktobra, agent Ates je digao u vazduh ključnu železničku prugu u blizini sela Mislec u Čuvaškoj Republici, privremeno zaustavivši saobraćaj vojnih vozova. Grupa je izvestila da je čvorište bilo ključno za transport oružja, municije i goriva iz fabrika u regionima Volge i Urala, primoravajući Moskvu da preusmeri zalihe na duže rute.

Početkom 2024. godine, ruske državne železnice suočile su se sa rastućom krizom, jer su zapadne sankcije na delove i komponente ozbiljno smanjile kapacitet tereta i dostupnost lokomotiva. Od kraja 2023. godine, Ruske železnice se bore sa nedostatkom lokomotiva uzrokovanim produženim zastojima i smanjenom efikasnošću popravki zbog nedostatka uvezenih delova. Predstavnik kompanije je ranije priznao da se situacija „posebno pogoršala“ u četvrtom kvartalu 2023. godine, što je primoralo železnice da traže brza rešenja sa servisnim kompanijama.

Problemi sa lokomotivama

Dok je ukupan broj lokomotiva ostao isti, operativni kapacitet je naglo opao. Sverdlovska železnica je najteže pogođena, a mnogi vozovi su prizemljeni zbog popravki koje nisu u potpunosti efikasne, što dovodi do čestih novih kvarova.

Ruske železnice imaju oko 20.000 lokomotiva, od kojih LokoTeh, deo Transmašholdinga (najvećeg proizvođača lokomotiva i železničke opreme u Rusiji, napomena), održava oko 15.000, dok STM-Servis upravlja sa 5.000. Obe kompanije su prijavile poteškoće u nabavci specijalnih maziva, ležajeva i elektronskih komponenti zbog sankcija, dok je nedostatak osoblja zbog mobilizacije dodatno pogoršao problem, prema pisanju Kijev Posta.

Kurir.rs/Jutarnji list