Slušaj vest

Da bi bolje razumeli kako energija solarnog vetra interaguje sa atmosferom i magnetnim okruženjem Marsa, i kako je to moglo da promeni površinu planete, NASA i Laboratorija za svemirske nauke Univerziteta u Kaliforniji, Berkli, šalju dva orbitera na Crvenu planetu.

Mars je hladna, suva planeta slična pustinji. Ali pre milijardu godina, naučni dokazi ukazuju na to da je imao gustu atmosferu, koja ga je održavala dovoljno toplim da podrži tekuću vodu na njegovoj površini. Dakle, šta se desilo sa Crvenom planetom i da li bi se to moglo desiti i Zemlje?

Misija ESCAPADE , skraćenica od Escape and Plasma Acceleration and Dinamics Ekplorers, prva je misija sa dva satelita na drugoj planeti. Dve identične letelice će se kružiti u formaciji kako bi pružile prvi 3D pogled na magnetosferu i gornje slojeve atmosfere Marsa.

Jedinstvena ruta do Crvene planete

Planirano je da se u nedelju u 14:45 po istočnom vremenu iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi lansira raketa Blue Origin New Glenn sa dve sonde misije ESCAPADE. Umesto klasične putanje ka Marsu, sonde će prvo otići do Lagranžove tačke, gde će godinu dana kružiti, a zatim krenuti ka Marsu. Ova nova ruta mogla bi da omogući fleksibilniji raspored budućih misija i lansiranja ka Crvenoj planeti.

New Glenn je nova, preko 100 metara visoka, delimično višekratna raketa kompanije Blue Origin, znatno veća od turističke rakete New Shepard.

Dve identične sonde, nazvane Gold i Blue, proučavaće magnetno polje Marsa i njegovu interakciju sa Sunčevim vetrom, kako bi se bolje razumeo razvoj i promena marsovske magnetosfere kroz vreme.

Dve sonde su veličine mini-frižidera i teže skoro 113 kilograma.

Planeta Mars - Crvena planeta Foto: Artsiom Petrushenka / Alamy / Alamy / Profimedia, Planetary Science Institute/Smithsonian Institution, Shutterstock, Artsiom Petrushenka / Alamy / Alamy / Profimedia

Kada stignu na Mars 2027. godine, „dve sonde su projektovane da se međusobno dopunjuju i uključuju kompletnu sliku u realnom vremenu o tome kako se marsovska atmosfera odliva u svemir“, navodi se u analizi koja se sprovodi u okviru misije.

Drajer kaže da bi razumevanje šta se dogodilo i dešavalo sa Marsom moglo pomoći naučnicima da bolje zaštite našu klimu i atmosferu od sadašnjih i budućih solarnih pretnji.

„Smatra se da je interakcija između čestica Sunca i atmosfere Marsa jedan od glavnih razloga zašto Mars više nema gustu i zaštitu atmosfere na planeti. Dakle, razumevanje tog odnosa nam pomaže da razumemo istoriju i atmosferu koja se odnosi na istoriju“, razumeli su istoriju i procese koji je Drajer.

Zaštita budućih astronauta od solarnih pretnji

Glavni istraživač misije, Robert Lilis iz Laboratorije za svemirske nauke, rekao je da je proučavanje magnetnih polja Marsa i njihove reakcije na svemirsko vreme ključno za zaštitu budućih astronauta. Solarne oluje i kosmičko zračenje mogu predstavljati ozbiljan rizik za doseljenike, a podaci iz ove misije pomoći će NASA-i da bolje zaštiti ljudske posade.

„Merićemo svemirsko vreme kako bismo mogli da predvidimo solarne izlive koji bi mogli ugroziti astronaute na površini ili u orbiti Marsa“, rekao je Lilis.

Istraživač Kris Drajer dodao je da se misija ESKAPADE nadovezuje na rezultate sonde MEJVEN i da je znatno jeftinija od sličnih projekata. Misija, vredna oko 70 do 80 miliona dolara, spada u najmanju klasu NASA-inih naučnih misija i fokusira se na ograničen, ali važan skup ciljeva.

(Kurir.rs/ABCNews/Prenela: M. V.)