Slušaj vest

Tajni memorandum Ministarstva pravde SAD kojim se odobravaju vojni napadi na brodove koji švercuju drogu opisuje fentanil kao potencijalnu „pretnju hemijskim oružjem“.

Opširni dokument, koji je video član Predstavničkog doma i još jedna dobro upućena osoba, iznosi pravno opravdanje Trampove administracije za vojnu operaciju na Karibima i Pacifiku, koja je izazvala oštre kritike od svog početka u septembru , piše Volstrit žurnal.

Pravno opravdanje za vojnu akciju

Glavni argument memoranduma je da Trampovo označavanje narko-kartela kao stranih terorističkih organizacija znači da su oni legitimni vojni ciljevi. U dokumentu se navodi da grupe švercuju drogu kako bi finansirale smrtonosne i destabilizujuće akcije protiv SAD i njihovih saveznika, prema rečima zakonodavaca i drugih koji su ga pročitali.

gliser
Foto: screenshot YT/mirrornow

Međutim, portparol Ministarstva pravde rekao je da pravni slučaj za vojnu akciju nije zasnovan na zabrinutosti zbog upotrebe hemijskog oružja. „U mišljenju se posebno navodi da se ne oslanja na argument protiv širenja oružja“, rekao je portparol.

Fentanil kao hemijsko oružje?

Pominjanje fentanila jedna je od mnogih tačaka u memorandumu, sastavljenom tokom leta, koji opravdava upotrebu vojne sile. U njemu se napominje da je fentanil korišćen kao oružje u prošlosti, podsećajući na incident iz 2002. godine kada je Rusija koristila aerosolizovani fentanil da bi smirila krizu sa taocima u moskovskom pozorištu, ubivši više od 100 od procenjenih 700 talaca.

Stručnjaci ističu da nema dokaza da Venecuela, baza jedne od grupa označenih kao terorističke, proizvodi ili trguje fentanilom, koji se uglavnom proizvodi u Meksiku i švercuje kopnom. „To je neverovatno nemoguće“, prokomentarisao je Brajan Finukejn, bivši pravni savetnik Stejt departmenta.

Venecuela Kolumbija mapa Latinske Amerike američki nosač aviona USS Džerald R. Ford najveći ratni brod na svetu američki predsednik Donald Tramp
Venecuela Kolumbija mapa Latinske Amerike američki nosač aviona USS Džerald R. Ford najveći ratni brod na svetu američki predsednik Donald Tramp Foto: Shutterstock

Napadi u toku

Pentagon je izvršio 20 poznatih napada na brodove za koje tvrdi da su prevozili ilegalnu drogu u Karibima i Pacifiku, usmrtivši najmanje 79 ljudi. Nisu objavljeni dokazi koji bi potkrepili te tvrdnje od početka napada 2. septembra. Ministar odbrane Pit Hegset objavio je na društvenim mrežama da vojna kampanja „uklanja narkoteroriste sa naše hemisfere i štiti našu domovinu od droge koja ubija naše ljude. Zapadna hemisfera je američko susedstvo - i mi ćemo je zaštititi“.

U dopisu se koriste višestruki pravni argumenti. Senator Endi Kim naglašava finansijski aspekt: „Mnogo toga je usmereno na iznošenje finansijskog argumenta o tome šta droge pružaju u smislu finansijskih sredstava“ označenim grupama. Kim je dodao da se oznaka strane terorističke organizacije obično koristi za sankcije. „Ali sada pokušavaju da je iskoriste da stvore smrtonosno opravdanje, što nije ono čemu je oznaka bila namenjena i nikada ranije nije korišćena“, rekao je on.

U dopisu se takođe poziva na pravo na kolektivnu samoodbranu, tvrdeći da se narko-karteli sukobljavaju sa vlastima u savezničkim latinoameričkim zemljama. Pored toga, navodi se da su SAD u „nemeđunarodnom oružanom sukobu“ sa kartelima, što bi američkom vojnom osoblju pružilo imunitet od budućeg krivičnog gonjenja. Administracija se takođe poziva na predsednička ovlašćenja prema Ustavu.

Donald Tramp Nikolas Maduro
Foto: Shutterstock, CNP/AdMedia / Sipa Press / Profimedia, PAVEL BEDNYAKOV / POOL/AP POOL

Podeljena mišljenja i međunarodne posledice

Kritičari, uglavnom demokrate i stručnjaci za ratno pravo, opisali su napade na brodove kao nezakonite, tvrdeći da vojska ne može legalno da cilja civile koji ne predstavljaju neposrednu pretnju. „Nije efekat supstance ono što ga čini oružanim napadom“, rekao je Džefri Korn, bivši vojni advokat. Čak i neki republikanci dovode u pitanje tvrdnju administracije da to ne zahteva odobrenje Kongresa.

„Predsednik je imao pravo da preduzme početnu akciju, ali bi trebalo da traži odobrenje Kongresa za nastavak napada“, rekao je predstavnik Don Bejkon. U međuvremenu, ključni partneri poput Kolumbije i Meksika kritikovali su napade, rekavši da nisu konsultovani niti je od njih zatražena takva pomoć. „Ovo je memorandum u kojem je doneta odluka, a nekome je rečeno da smisli obrazloženje za tu odluku“, zaključio je senator Kris Van Holen. „To je gomila pravničke besmislice".

Kurir.rs/ Volstrit žurnal./Agencije

 .