Slušaj vest

Gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o bezbednosnim garancijama čiji je cilj sprečavanje budućih sukoba.Detalji sporazuma, koje su američki zvaničnici opisali kao „platinasti standard“, predstavljeni su nakon uspešnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.

SAD planiraju da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene pakte sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na ukrajinsku teritoriju, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.

Umesto toga, u početnoj fazi biće uspostavljena misija pod vođstvom SAD, zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, sa ciljem da se eventualne tenzije reše pre nego što prerastu u nasilje, piše britanski list Telegraf.

Vazdušna sila kao odgovor na agresiju

Ukoliko diplomatski napori ne urode plodom i dođe do nove ruske invazije, Vašington bi morao da donese odluku o upotrebi smrtonosne sile. Prema navodima diplomatskih izvora, najverovatniji odgovor uključivao bi angažovanje vazdušnih snaga.

Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, krstareće rakete "tomahavk" ili slični sistemi, stacionirani na teritoriji NATO, mogli bi da budu upotrebljeni za protivnapade u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara na rusku vojnu opremu.

tomahavk Foto: Shutterstock, Shutterstock, ABACA / Abaca Press / Profimedia, Printskrin Youtube

Ipak, preventivni udari smatraju se malo verovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija usledila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.

Međutim, ni Putin nije ostao dužan, jer je najavio jačanje rata i stavljanje Orešnika u upotrebu.

Uloga evropskih saveznika

Američko teško naoružanje dopunilo bi obaveze koje su već preuzeli evropski partneri. Koalicija voljnih zemalja, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga u svrhu „odvraćanja“.

Njihova primarna uloga bila bi obuka posleratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i obezbeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U zajedničkoj izjavi, koju je potpisalo više od deset evropskih lidera, navodi se da će snage „pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, u obezbeđivanju ukrajinskog neba i u podršci sigurnijim morima, uključujući delovanje unutar Ukrajine“.

Evropski izvori priznaju da bi kopnene snage mogle poslužiti i kao „okidač“ za usporavanje eventualne ruske invazije dok ne stignu pojačanja, ali još uvek nije doneta odluka o „pravilima angažovanja“ u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.

(Kurir.rs/Index)