Slušaj vest

Oblasti sa visokim rizikom od ratnih dejstava moraju imati spremne planove za evakuaciju civilnog stanovništva, saopštio je  danas norveški Direktorat za civilnu zaštitu i planiranje vanrednih situacija (DSB).

To se posebno odnosi na oblasti koje su pod visokim rizikom od ratnih dejstava, gde je potrebno da se hitno izrade planovi za evakuaciju civilnog stanovništva.

Direktorka Elisabet Orseter potvrdila je da je započeta nova procena delova zemlje koji bi u slučaju rata morali biti iseljeni, kao i onih koji bi služili za prihvat naroda. Ovaj proces, poznat kao ratno iseljavanje, sprovodi se u najužoj saradnji sa vojskom i policijom.

Glavni kriterijumi za određivanje ugroženih zona su geografska blizina Rusiji, kao i prisustvo objekata koji se smatraju legitimnim vojnim ciljevima. Prema saznanjima medija, prvi sastanci sa lokalnim vlastima na krajnjem severu zemlje, u pokrajini Finmark, već su održani.

NATO avioni sleću i poleću s auto-puta tokom vežbi u Finskoj i Švedskoj Foto: Pritnscreen/Twitter

Direktorka Orseter naglašava da su glavni povod za ove mere iskustva iz ruskog napada na Ukrajinu i dodala da "brutalnost koju je ruska vojska pokazala", posebno napadi na energetsku mrežu i civilnu infrastrukturu, naterali su Norvešku da proširi listu potencijalnih meta koje bi ruska strana mogla gađati i na njihovoj teritoriji.

"Buča kao poseban alarm"

Poseban alarm za norveške vlasti bili su događaji u ukrajinskom gradu Buči.

Ruska vojska Foto: EPA/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS, AP/Russian Defense Ministry Press Service

Zvaničnici sa severa Norveške ističu da je "surovost Rusije prema civilima pod okupacijom tolika da se ne sme dozvoliti da ijedan građanin Norveške ostane na pogrešnoj strani okupacione linije".

Vojne vežbe NATO u Finskoj u novembru 2024. Foto: Shutterstock, JONATHAN NACKSTRAND / AFP / Profimedia, JONATHAN NACKSTRAND / AFP / Profimedia

Zbog toga, opštine u oblastima Troms i Finmark već duže vreme zahtevaju jasne i ažurirane planove za masovno povlačenje stanovništva ka unutrašnjosti zemlje.

Sistem evakuacije predviđa podelu uloga u kojoj će država i policija voditi samo iseljavanje, dok će opštine u bezbednim zonama biti odgovorne za smeštaj, zdravstvenu zaštitu i školovanje dece.

Norveška je prema Ženevskoj konvenciji u obavezi da osigura fizičku zaštitu i osnovne životne potrebe svojim građanima u slučaju sukoba.

Ceo proces revizije starih i izrade novih planova postavljen je kao apsolutni prioritet za 2026. godinu, do kada bi Norveška trebala da ima preciznu mapu iseljavanja i prihvata civila u slučaju direktne ruske agresije.

Norveška se graniči sa Rusijom na svom krajnjem severu. Dužina kopnene granice iznosi 197 kilometara.

(Kurir.rs/VN/P.V.)