Slušaj vest

Pad cene kokaina primorava trgovce drogom da ponovo koriste "narko-podmornice" koje bi pre potopili nakon što bi brodovi izgrađeni po meri završili svoje teretne rute iz Južne Amerike u Evropu, prema rečima visokog španskog policijskog službenika.

Iako se polupodmornice redovno koriste u Kolumbiji i drugim delovima Južne i Centralne Amerike od 1980-ih, nisu otkrivene u evropskim vodama sve do 2006. godine, kada je napuštena podmornica pronađena u estuaru u severozapadnom španskom regionu Galicija.

Od tada je španska policija uočila ili zaplenila 10 takvih podmornica. Do nedavno, brodovi, čija je izgradnja koštala oko 600.000 evra, korišćeni su za jednosmerna putovanja.

Ali sa masovnom proizvodnjom kokaina koja zasićuje tržište – veleprodajne cene su prepolovljene na 15.000 evra po kilogramu u poslednjih nekoliko godina – trgovci drogom više ne mogu sebi da priušte da predaju svoja vozila "groblju podmornica za drogu" između Azora i Kanarskih ostrva.

- Ove polupodmornice su se obično kretale u jednom pravcu ka području oko Kanarskih ostrva, a zatim bi bile potopljene - rekao je Alberto Morales, šef centralne brigade za narkotike španske Nacionalne policije i dodao:

- Tada je cena robe u poređenju sa cenom plovila i dalje činila to veoma profitabilnim — nosile bi najmanje tri ili četiri tone, tako da je bilo veoma profitabilno poslovati na taj način. Ali ono što se nedavno dogodilo jeste da je cena robe zaista, zaista niska, pa su organizacije, logično, morale da preispitaju svoju odluku. Umesto da ih potope, sada istovaruju robu i postavljaju platformu za dopunjavanje gorivom na moru kako bi se polupodmornice mogle vratiti u zemlje iz kojih su došle i napraviti što više putovanja.

Narko podmornice za šverc droge Foto: Portuguese navy, Portuguese Judiciary Police, Po3 Hunter Schnabel/U.S. Coast / Zuma Press / Profimedia

Veća zaplena, ali i veći rizik

Španska policija i carinici su prošle godine zaplenili 123 tone kokaina, u poređenju sa 118 tona u 2023. i 58 tona u 2022. godini. U septembru ove godine, Nacionalna policija uhapsila je 14 ljudi i zaplenila 3,65 tona kokaina koji je navodno u Galiciju donela narkopodmornica.

Morales je rekao da je policija primetila povećanje aktivnosti narkopodmornica u poslednje dve godine i smanjenje korišćenja jedrilica za unos droge u Španiju.

- Trenutno [organizacije] imaju dve glavne metode, a to su trgovački brodovi i polupodmornice, što im omogućava transport u bilo koje doba godine.

Dodao je da, iako je u poslednje dve decenije zabeleženo 10 narkopodmornica, stvarni broj onih koje deluju je verovatno veći.

- Jasno ih je bilo više od 10. Logično gledano, ne možemo da otkrijemo sve što stigne do španske obale jer imamo 8.000 km obale - rekao je. 

Takođe je rekao da, iako je nekoliko ljudi potvrdilo postojanje "groblja podmornica droge" u istočnom Atlantiku, detalji su oskudni.

- Nemamo lokaciju; nemamo čak ni brojeve. A čak i da ih imamo, bilo bi gotovo nemoguće pronaći [podmornice] zbog dubine vode. To je nešto u čemu ribe uživaju.

Sve veća upotreba i ponovna upotreba droga nije jedini nedavni trend koji je privukao pažnju Moralesa i njegovih kolega.

Policajci iz jedinice brigade za sintetičke droge i prekursore kažu da su u poslednje dve godine u Španiji razbili više laboratorija za amfetamin, metamfetamin i MDMA nego u prethodnih 18.

Dve laboratorije su pretresene i zatvorene 2023. godine, zatim šest 2024. godine i još tri do sada ove godine. Droga zaplenjena iz tih objekata uključivala je više od pet tona MDMA, 450 kg amfetamin sulfata i 27 kg metamfetamina.

Iako se velika većina proizvodnje sintetičkih droga istorijski odvija u Holandiji – gde policija godišnje razbija oko 100 tajnih laboratorija – bande se nastavljaju širiti širom Evrope.

Policajci u jedinici veruju da je proizvodnja prerasla uske geografske granice Holandije i proširila se na zemlje poput Španije, Francuske i Nemačke, gde ima više prostora za proizvodnju droga i odlaganje otpada, i gde je lakše premeštati sastojke i drogu.

- Laboratorije su svuda – posebno u ruralnim područjima gde nema mnogo ljudi i stvari su bolje sa bezbednosne tačke gledišta - rekao je jedan visoki zvaničnik.

Dodao je da pored toga što plaćaju nekim lokalnim stanovnicima da paze na strance i policiju, bande narko-dilera takođe koriste dronove za praćenje svojih operacija.

- Prilično smo iznenađeni fenomenom sintetičkih droga zbog broja laboratorija koje demontiramo i zbog prirode nekih od ovih laboratorija. To su velike proizvodne laboratorije - rekao je. 

Kurir.rs/Gardijan, Jutarnji