Slušaj vest

Neobičan prirodni fenomen zabeležili su naučnici krajem 2025. godine na češkom akumulacionom jezeru Lipno, gde je led poprimio izrazito zelenu boju.

Uzrok je ogromna količina cijanobakterija nakupljenih u vodi, što potvrđuje da je jezero dugo bilo opterećeno viškom hranljivih materija, a na ceo ekosistem utiču i klimatske promene, koje se sada manifestuju van letnje sezone, piše iDNES.cz.

Detaljna analiza naučnika

Fenomen su detaljno dokumentovali hidrobiolozi iz Biološkog centra Akademije nauka Češke Republike, koji su takođe analizirali uzorke.

S obzirom na to da postoji veoma malo naučnih zapisa o ovom fenomenu, zeleni led na Lipnu postaće jedan od najbolje opisanih takvih slučajeva na svetu.

Mikroskopska analiza je potvrdila da se radi o uobičajenoj cijanobakteriji, Worinichinia naegeliana, koja je rasprostranjena u Lipnu leti i jeseni.

Glavni uzrok njenog razvoja je višak hranljivih materija u vodi, pre svega fosfora, kao rezultat ljudskih aktivnosti.

Posebni uslovi na jezeru

Dok u većini čeških akumulacija cijanobakterijsko cvetanje nestaje sa dolaskom jeseni, Lipno je izuzetak. Podaci pokazuju da cijanobakterije tamo ostaju do novembra, a ponekad čak i u decembru i januaru. Krajem prošle godine, njihova biomasa je ostala na površini neobično dugo, od jeseni do zaleđivanja jezera, čemu je doprinela kombinacija mirnog vremena, slabih vetrova i dugih sunčanih perioda.

Prizor vidljiv sa obale i iz vazduha

Pod tankim i providnim ledenim pokrivačem, akumulirane cijanobakterije su stvorile upečatljive zelene površine vidljive sa obale, ali i na aerofotografijama.

Zeleni led je bio najprimetniji tokom privremenog otopljavanja oko Badnje večeri.

Nakon ponovnog zamrzavanja, takozvane cijanobakterijske oči - područja providnog leda iznad tamnih klastera bakterija - postale su posebno istaknute.

Fenomen je trajao do kraja godine i prestao je tek nakon što su obilne snežne padavine sprečile prodiranje svetlosti ispod leda.

Upozorenje za budućnost

- Zeleni led na Lipnu uklapa se u dugoročne promene koje ovde posmatramo, a koje su povezane sa eutrofikacijom, odnosno viškom hranljivih materija u vodi, kao i sa tekućim klimatskim promenama. Ovo sugeriše da bismo mogli češće da budemo svedoci sličnih iznenađenja u budućnosti - rekao je hidrobiolog Petr Znahor iz Biološkog centra Akademije nauka.

Pojava cijanobakterija pod ledom je retka u svetu i do sada je zabeležena samo u nekoliko slučajeva, zbog čega je zapažanje na Lipnu među najbolje opisanim zapisima te vrste.

Kurir.rs/Indeks.hr