Slušaj vest

Neugodnost je zadesila je šefa Jelisejske palate Emanuela Makrona: papa Lav XIV navodno je odlučio da ga ne ugosti!

Vest su potvrdili pouzdani izvori iz Državnog sekretarijata, kao i reči nadbiskupa Đovanija Čezarea Pagacija, arhivara Svete rimske crkve. Već nekoliko nedelja diplomatija sa obe strane - francuska i vatikanska - pripremala je prvu državnu posetu francuskog predsednika u Vatikan, po zahtevu Jelisejske palate.

U prvih nekoliko meseci pontifikata, Lav XIV je primio većinu šefova država Evrope: od španskog kralja Filipa VI, do britanskog kralja Karla III, od našeg predsednika Serđa Matarele do nemačkog predsednika Frank-Valtera Štajnmajera, kao i kraljevske porodice Belgije, Holandije i Luksemburga. Među "velikim liderima" praktično jedino nedostaje Emanuel Makron.

Zaustavljanje svih priprema navodno je lična odluka pape, koji je naložio nadležnim kancelarijama, pre svega Prefekturi Papinske kuće, da odbije zahtev za susret.

Papa Lav XIV u poseti Libanu Foto: Bilal Hussein/AP

Razlozi pontifikovog odbijanja su višestruki, ali čini se da je on bio kategoričan: za sada Makron neće dobiti prijem, niti privatni, niti državni. Možda u budućnosti, videće se.

Prvi razlog za odbijanje

Pre svega, poglavaru Rimokatoličke crkve se nimalo nije dopala zakonska politika koju je Francuska u poslednje vreme usvojila po fundamentalnim ljudskim i etičkim pitanjima.

Papa je, kako se navodi, izrazio najbližim saradnicima žaljenje povodom „šokantnih i nepravih zakona o eutanaziji koje je nedavno usvojila francuska vlada, a koji ne poštuju život ni u njegovom poslednjem času“.

Već je očigledno, slušajući brojne govore i propovedi Lava XIV u ovih prvih osam meseci poglavara, da ovaj papa jasno vidi pravac kojim Rimokatolička crkva treba da se vrati kada su u pitanju osetljive teme poput kraja života.

Francuski predsednik Emanuel Makron držao govor sa naočarima na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu Foto: Markus Schreiber/AP, GIAN EHRENZELLER/KEYSTONE

Doprinos atmosferi koju monsinjor Pagaci opisuje kao „odvratnu“ između francuske strane i pape navodno je i „pretjerani antiamerikanizam Francuske“, koji je, po papinskom okruženju, dodatno učvrstio stav pape prema predsedniku Makronu.

Iako ne deli mnoge političke poteze i stavove Donalda Trampa, ovaj papa je ipak Amerikanac i, kako se navodi, uopšte nije cenio stalne reči podsmeha koje je Makron u poslednjih nekoliko meseci uputio njegovoj zemlji porekla.

Još jedno sporno pitanje uznemirilo papu

Postoji još jedno pitanje koje je navodno veoma uznemirilo papu: odluka, dogovorena između Makrona i nadbiskupa Pariza Lorana Ulriha, da se demoliraju i ponovo izrade jedine šest veoma starih vitraža Katedrale Notr Dam koje su preživele strašan požar 2019. godine, kako bi se napravilo mesta za nove radove, koje mnogi smatraju „modernističkim“, naručene od umetnice Kler Tabure.

Iako je Katedrala ponovo otvorena 8. decembra 2024. po eksplicitnoj želji Makrona, unutrašnji radovi će se nastaviti tokom 2026. i završiti otkrivanjem novih monumentalnih vitraža.

(Kurir.rs/Tempo/P.V.)