OVAKO ĆE IZGLEDATI PRVI AMERIČKI UDAR NA IRAN? Tramp hoće da neko drugi otvori PANDORINU KUTIJU, svet na ivici KATAKLIZME! Najviše strahuju od jednog problema
Američki zvaničnici za Politiko tvrde da bi izraelski udar izazvao iransku odmazdu, i time pomogao da se američki glasači ubede u neophodnost američkog napada na Islamsku republiku.
Razlozi za ovakvu ideju su prvenstveno politički. Nedavne ankete pokazuju da, iako Amerikanci podržavaju promenu vlasti u Iranu, nisu spremni da prihvate američke gubitke u vojnim akcijama.
- Postoji mišljenje da bi politički bilo mnogo bolje da Izraelci udare prvi, a da Iran zatim uzvrati, dajući nam više opravdanja da delujemo - rekao je jedan zvaničnik upoznat sa diskusijama u Beloj kući.
U Vašingtonu, nade u diplomatski sporazum sa Iranom blede. Stoga, pitanje kada i kako će SAD napasti postaje sve važnije. Bez obzira na želju da Izrael prvi deluje, najverovatniji scenario bi i dalje bila zajednička američko-izraelska operacija, rekla su dva izvora.
Portparolka Bele kuće Ana Keli je izjavila:
- Mediji mogu da spekulišu koliko god žele o predsednikovim razmatranjima - ali samo predsednik Tramp zna šta će ili neće učiniti.
Izraelska ambasada u Vašingtonu odbila je da komentariše. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu bio je prošle nedelje u Beloj kući i pozvao je američku vladu da učini sve što je potrebno da zaustavi iranski nuklearni program, da uništi infrastrukturu balističkih raketa i podršku raznim jedinicama i organizacijama u regionu.
Danas pregovori Irana i SAD u Ženevi
U međuvremenu, glavni pregovarački tim američkog predsednika - specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner - putuju u Ženevu kako bi pokušali da postignu dogovor sa Irancima.
Kako piše nemački Bild, ovo je ozbiljan pokušaj da se do rešenja dođe pregovorima, ali u Trampovom užem krugu prevolađuje sledeće mišljenje: "Bombardovaćemo ih".
- Ako govorimo o napadu da bi se promenio režim, Iran će vrlo verovatno uzvratiti svim što ima. Imamo mnogo objekata u regionu - i svaki od njih je potencijalna meta - rekao je izvor.
- I nisu svi objekti zaštićeni sistemima poput Gvozdene kupole. Verovatnoća američkih žrtava je velika. A to nosi značajne političke rizike.
Čak i u mirnijim vremenima, hiljade američkih vojnika su stacionirane u bazama širom Bliskog istoka. Sada je Tramp rasporedio dve udarne grupe nosača aviona, kao i desetine borbenih aviona, izviđačkih letelica i letećih tankera u region. To je najveća koncentracija američke vatrene moći od američke invazije na Irak 2003. godine.
Američka vojska upozorava
Poslednjih nedelja, zvaničnici Pentagona i zakonodavci sve više upozoravaju da bi dugotrajni napadi na Iran mogli ozbiljno opteretiti američke vojne resurse. Američke obaveštajne agencije su "zabrinute i prate" moguću iransku odmazdu protiv američkih objekata i osoblja na Bliskom istoku i u Evropi, rekao je visoki američki obaveštajni zvaničnik.
Tramp ima nekoliko opcija za napad na Teheran. Prema rečima jednog američkog zvaničnika, one uključuju opciju ograničenog prvog udara, koja bi mogla poslužiti kao poluga za pritisak na islamistički režim da postigne sporazum prihvatljiv za SAD. Ako se ne postigne dogovor, Donald Tramp bi kasnije mogao da naredi znatno veći napad, rekao je zvaničnik.
Mete bilo kakvih vojnih opcija bi najverovatnije bile iranski nuklearni objekti, ili ono što je od njih ostalo nakon američkih napada u junu. Iranska balistička raketna infrastruktura bi takođe sigurno bila meta, jer je Izrael smatra značajnom pretnjom.
Ograničeni napadi ili "obezglavljivanje"?
Kao opciju koja bi direktno ciljala rukovodstvo, zvaničnik je takođe pomenuo "udar obezglavljivanjem", tačnije ciljano ubistvo iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija. Iako se iranski sistem vladavine sastoji od više od jedne osobe i osmišljen je da brzo popuni upražnjena mesta, SAD bi i dalje mogle da ciljaju institucije i više nivoa vlasti, uključujući i rukovodstvo moćne Revolucionarne garde.
Takva operacija bi mogla da traje danima ili nedeljama, sa posledicama koje je teško predvideti, posebno ako se SAD oslanjaju isključivo na vazdušne napade.
Iranska vlada je dugo naglašavala da ne teži nuklearnom oružju, već da polaže pravo na civilni nuklearni program. SAD su, međutim, uvek sa skepticizmom gledale na iranska uveravanja, posebno zbog nivoa obogaćivanja uranijuma.
(Kurir.rs/Bild/Politico)

