Slušaj vest

Izraelska vojska ušla je u Liban, trupe su raspoređene u južnom delu susedne zemlje blizu granice. Navedeno je da je ovo "taktička mera na granici" i da to nije deo šire kopnene operacije unutar Libana. 

Da li su konkretni cijevi u Iranu zaustavljanje nuklearnog programa iii smena režima, ili i jedno i drugo, za "Puls Srbije", govorili su Branimir Đokić, analitičar, Aleksandar Stanković, politički analitičar, Marko Miškeljin, Centar za društvenu stabilnost i Nenad Vuković, Društvo lobista Srbije.

Iran je već više od četiri decenije kamen spoticanja u američkoj spoljnoj politici. Još od dolaska ajatolaha na vlast 1979. godine, odnosno nakon upada u američku ambasadu u Teheranu, kada je više od 300 američkih diplomata i članova osoblja uzeto za taoce, odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Irana postali su izrazito neprijateljski - rekao je Đokić.

Sequence 01.00_08_54_08.Still001.jpg
Branimir Đokić, analitičar Foto: Kurir Televizija

Prelomna tačka u odnosima

Đokić je dodao da, 1983. godine, nakon razornog napada u Bejrutu u kojem su stradali američki i francuski vojnici, odnosi između Vašingtona i Teherana ušli su u fazu dugotrajne i prikrivene konfrontacije.

- Dodatno su pogoršani 1983. godine, kada je grupa iz koje je kasnije nastao Hezbolah, uz podršku Irana, izvela napade u Bejrutu. U tim napadima poginulo je više od 250 američkih i oko 60 francuskih vojnika u eksploziji automobilske bombe i kasnijim napadima. Od tada se može reći da su SAD i režim ajatolaha u Iranu praktično u trajnom sukobu niskog intenziteta - objasnio je.

Podeljene reakcije u Iranu i dijaspori

Iako je usledila snažna odmazda sistema, pojedini snimci pokazuju da je vest o ubistvu ajatolaha u delovima Irana, ali i u dijaspori, dočekana sa olakšanjem i otvorenim odobravanjem, istakao je Miškeljin.

Vidimo ozbiljnu odmazdu onoga što je ostalo od iranskog sistema, ali daleko od toga da možemo tvrditi da u Iranu niko nije bio zadovoljan ubistvom ajatolaha. Naprotiv, pojavili su se i snimci koji pokazuju da je u pojedinim delovima zemlje taj događaj dočekan sa dozom olakšanja, pa čak i radovanja. Da ne govorimo o mestima gde je iranska dijaspora brojna, gde su reakcije bile još otvorenije - naveo je Miškeljin.

Sequence 01.00_12_47_06.Still002.jpg
Marko Miškeljin, Centar za društvenu stabilnost Foto: Kurir Televizija

- Ipak, odgovor koji je usledio iz Irana u velikoj meri je bio najavljen. Tokom pregovora iranska strana je jasno stavljala do znanja da će, ukoliko budu napadnuti, proširiti sukob na region. Upravo to sada vidimo na delu - pokušaj regionalizacije krize. Postavlja se pitanje: da li Iran nije bio ozbiljno shvaćen? Verovatno jeste, ali je procenjeno da su kapaciteti raspoređeni u regionu dovoljni da zaštite američke saveznike. Ono što ostaje otvoreno jeste koliko su snažni protivvazdušni odbrambeni (PVO) sistemi zalivskih država - kaže.

Eskalacija i pitanje odbrane regiona

Vuković se nadovezao:

- U suštini, svi akteri su uradili ono što su i najavljivali. Sjedinjene Američke Države podržale su napad vođene sopstvenim ekonomskim, geopolitičkim i bezbednosnim interesima. Za Izrael, Iran predstavlja egzistencijalnu pretnju, i izraelska politika već godinama sistematski lobira i nastoji da ograniči ili eliminiše iranski nuklearni i vojni potencijal - rekao je Vuković.

Sequence 01.00_15_38_09.Still003.jpg
Nenad Vuković, Društvo lobista Srbije Foto: Kurir Televizija

- Postoji i teza, koju iznose pojedini poznavaoci prilika na Bliskom istoku, da je iranski režim koncipiran tako da ne zavisi od jednog čoveka. Teorijski, sistem Islamske Republike ima više centara moći i institucionalne mehanizme kontinuiteta. Međutim, praksa često pokaže drugačiju sliku. Činjenica je da taj režim postoji već više od četiri decenije i da je u tom periodu izgradio određenu dubinu, stabilnost i bezbednosnu infrastrukturu koja mu omogućava opstanak čak i u kriznim okolnostima - naveo je.

Vašington ublažava retoriku

Prema rečima Stankovića, iako se razmatra više mogućih scenarija razvoja situacije, iz Vašingtona stižu poruke da promena režima u Iranu nije zvanični cilj.

- U pozadini se, gotovo sigurno, paralelno razrađuje desetak različitih scenarija o tome šta bi moglo da se dogodi. To potvrđuje i izjava američkog državnog sekretara Marka Rubia pred Senatom, kada je rekao da Sjedinjene Države ne znaju šta bi se dogodilo ukoliko bi iranski režim pao. Nakon toga su i Donald Tramp i ministar odbrane Pit Hegset revidirali retoriku, naglašavajući da promena režima nije zvanični cilj - objasnio je Stanković.

Sequence 01.00_18_21_03.Still004.jpg
Aleksandar Stanković, politički analitičar Foto: Kurir Televizija

Tvrdolinijaši drže ključne poluge moći

Kako zaključuje, održivost režima trenutno počiva na dominantnoj tvrdolinijaškoj struji u Savetu klerika, čijih 88 članova čvrsto zastupa konfrontacioni stav prema Izraelu i Sjedinjenim Državama.

- Za sada se iranski režim pokazuje kao održiv, pre svega zato što je tvrdolinijaška struja i dalje dominantna. Ključno telo u tom kontekstu jeste Skupština eksperata - Šura, odnosno savet klerika - koji broji 88 članova i predstavlja najvažniju instituciju ispod vrhovnog vođe. U tom telu preovlađuju izrazito konzervativni i ideološki rigidni predstavnici, koji duboko veruju u narativ o sukobu sa „izraelskim i američkim neprijateljem“ i spremni su da takvu poziciju zastupaju do kraja - zaključio je.

"IRAN JE SPREMAN DA PROŠIRI SUKOB NA REGION" Eksperti o trenutnoj situaciji napada SAD i Izraela na Iran i prelomnoj tački u odnosima: "Tvrdolinijaši drže moć" Izvor: Kurir televizija

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 9 za korisnike SBB EON, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

Iran ima šansu da pobedi u ratu protiv Amerike i Izraela? Izvor: Kurir