Slušaj vest

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je juče na okruglom stolu za nacionalne vojne i pravosudne lidere u Memfisu da je njegov ministar rata Pit Hegset prvi predložio napade na Iran.

„Pozvao sam Pita, pozvao sam generala Dena Kejna, pozvao sam mnogo naših sjajnih ljudi, imamo mnogo sjajnih ljudi, i rekao sam: 'Hajde da razgovaramo'“, rekao je Tramp.

„Imamo problem na Bliskom istoku. Imamo zemlju, poznatu kao Iran, koja je 47 godina samo promoter terora i veoma su blizu toga da dobiju nuklearno oružje“, nastavio je.

„Možemo da nastavimo i povećamo broj vojnika sa 50.000 na 55.000 i 60.000 bez kraja na vidiku, ili možemo da stanemo, napravimo kratak put na Bliski istok i eliminišemo veliki problem“, rekao je Tramp, okrećući se ministru odbrane.

„I Pite, mislim da si bio prvi koji je istupio i rekao: 'Hajde da ovo uradimo jer ne možemo dozvoliti da imaju nuklearno oružje', rekao je Tramp.

Iran: Nije bilo pregovora, to su lažne vesti

Trampovu tvrdnju da su članovi njegove administracije ranije tog dana vodili „veoma dobre i produktivne“ pregovore o prekidu vatre sa Teheranom iranski režim je, ironično upotrebivši Trampov izraz, odbacio kao „lažne vesti“.

Mohamed Bager Galibaf, predsednik iranskog parlamenta, izjavio je: „Nisu vođeni nikakvi pregovori sa SAD, a lažne vesti se koriste za manipulaciju finansijskim i naftnim tržištima i za bekstvo iz močvare u kojoj su zarobljene SAD i Izrael.“

Na pitanje o iranskom poricanju, Tramp je rekao: „Pa, moraće da angažuju bolje ljude za odnose s javnošću. Vodili smo veoma suštinske razgovore. Vodili su ih Stiv Vitkof i Džared Kušner. Prošli su savršeno“.

Obraćanje američkog ministra rata Pita Hegseta sa generalom Denom Kejnom u Pentagonu o toku rata u Iranu Foto: Manuel Balce Ceneta/AP

Eskalacija sukoba i rastuće cene nafte

Kao odgovor, Iran je u ponedeljak uveče pokrenuo novi talas raketnih napada na američke i izraelske saveznike širom Zaliva, a u Tel Avivu su se oglasile sirene za vazdušne napade.

Trampova administracija je ponudila razna opravdanja za svoju odluku da se pridruži izraelskom napadu na Iran. Među njima su tvrdnje da je Teheran nastavio svoje napore da izgradi nuklearnu bombu i da predstavlja neposrednu pretnju Sjedinjenim Državama, uprkos Trampovoj prošle godine izjavi da je „uništio“ njegove kapacitete ciljanim udarima.

Udari su uspeli u svom glavnom cilju, ubistvu ajatolaha Alija Hamneija prvog dana operacije, okončavši njegovu 47-godišnju vladavinu kao vrhovnog vođe.

Međutim, neprijateljstva su dovela do uzvratnih napada na mete širom regiona, u kojima je do sada poginulo 13 američkih vojnika, dok su globalne cene goriva skočile nakon što je Teheran blokirao Ormuski moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte.

Kurir.rs/Agencije