Slušaj vest

Pretnje i napadi Iranana brodove u Persijskom zalivupovećali su rizik tranzita do te mere da je gotovo sav saobraćaj kroz ovaj uski plovni put zaustavljen.

To je glavni koridor za oko 20 odsto svetske nafte i prirodnog gasa, kao i za đubriva koja pomažu u uzgoju useva od kojih svet zavisi.

Kako se energetska kriza produbljuje, američki predsednik Donald Tramp promoviše diplomatske napore za okončanje blokade, dok istovremeno raspoređuje hiljade dodatnih vojnika na Bliski istok i razmatra moguću pratnju američke mornarice za naftne tankere.

Ipak, Iran i dalje ima prednost u mnogim aspektima, delom zbog nekonvencionalnih metoda ratovanja, uključujući jeftine dronove i morske mine, a delom zbog svoje geografije.

Zajedno, ove dve činjenice otežavaju Sjedinjenim Državama i drugima da zaštite plovila ili vojno obezbede moreuz.

Za Iran je zadržavanje kontrole i profitabilno. Iranski zvaničnici su naveli da će nastaviti da naplaćuju naknade za bezbedan prolaz nekih tankera kroz moreuz, nakon što je "Lloyd’s List Intelligence" 23. marta objavio izveštaj u kojem se navodi da su najmanje dva plovila platila velike sume za prolazak.

Ormuski moreuz  Foto: Shutterstock, Information Technician Second Cl/US Navy, Shutterstock

Zašto geografija ide u prilog Iranu?


Ormuski moreuz je širok oko 39 km na najužem delu, prema podacima analitičke kompanije Vorteks. Gotovo sav saobraćaj prolazi kroz dve glavne brodske rute koje su još uže.

- To se s razlogom opisuje kao usko grlo. Postoji navodno mnogo takvih tačaka u svetu, ali ovo je jedinstveno izazovno jer nema alternativa - rekao je Nik Čajlds, viši saradnik za pomorske snage i pomorsku bezbednost u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).

Dodatni izazov za plovila i eventualne operacije pratnje brodova jeste veoma ograničen prostor za manevrisanje.

- Na otvorenom moru uvek postoji mogućnost promene rute, u uskom prolazu ili moru ta opcija ne postoji - rekao je Kevin Roulands, urednik časopisa u institutu Royal United Services Institute.

- To znači da Iran ne mora nužno da traži mete. Može da čeka.

To praktično stvara tzv. "zonu ubijanja", rekao je, u kojoj je vreme upozorenja na napad svega nekoliko sekundi.

Pored toga, Iran ima 2.043 km obale u Persijskom i Omanskom zalivu, sa koje može da lansira protivbrodske rakete. Te raketne baterije su pokretne, što ih čini teže uništivim, a duga obala Zaliva omogućava Iranu da napada i van samog moreuza.

- Na severnoj, iranskoj strani, teren nije ravan. Tu su brda, planine, doline, urbana područja i ostrva. Sve to otežava otkrivanje nadolazeće pretnje i omogućava Iranu da sakrije mobilne sisteme naoružanja - rekao je Roulands, koji je i bivši šef Centra za strateške studije Kraljevske mornarice Ujedinjenog Kraljevstva.

Rat Amerike i Izraela protiv Irana Foto: Vahid Salemi/AP, ABEDIN TAHERKENAREH/EPA, Khalil Hamra/AP

Koje pretnje čekaju plovila u Ormuskom moreuzu?


Analitičari navode da je sposobnost Irana da nanese štetu komercijalnim plovilima kroz svoj arsenal ofanzivnih sredstava smanjena od početka rata. Međutim, gotovo je nemoguće smanjiti rizik na nulu i očekuje se da će brodovi još neko vreme biti izloženi određenom nivou pretnje.

Takva kompleksna pretnja znači da bi svaka operacija zaštite brodova verovatno morala da ide mnogo dalje od tradicionalne pratnje ratnih brodova ispred i iza tankera, navodi Roulands.

- Verovatnije je da će pomorska misija koristiti slojeviti pristup odbrane, uz nadzor satelita, patrolnih aviona i vazdušnih dronova. Brodovi bi mogli da koriste određene rute koje su prethodno očišćene od mina - rekao je.

SAD su uspele da oslabe mnoge konvencionalne pomorske kapacitete Irana, rekao je Čajlds, ali najveća pretnja i dalje dolazi iz nekonvencionalnog arsenala - dronova, brzih malih plovila i čak bespilotnih čamaca punih eksploziva.

- Ako Iranci odluče da postavljaju mine, mogu ih jednostavno baciti sa zadnjeg dela naizgled obične jedrilice - rekao je Čajlds.

- Iako su SAD verovatno uzele u obzir glavne iranske podmornice, moguće je da još postoje i "patuljaste podmornice" koje treba uzeti u obzir - dodao je.

Saveznici SAD, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Bahrein, takođe rade na razvoju planova za zaštitu međunarodne plovidbe na ovom plovnom putu.

Ormuski moreuz Foto: Shutterstock, Information Technician Second Cl/US Navy

Kakvo je trenutno stanje?


Iran je napao najmanje 19 plovila u blizini Ormuskog moreuza, u Persijskom zalivu i Omanskom zalivu. Analitičari ističu da Iran ne mora čak ni da uništi brodove da bi postigao cilj, dovoljno je da održi visok nivo pretnje kako bi brodarske kompanije izbegavale tranzit. Ipak, neka plovila povezana sa Iranom, Kinom, Indijom i Pakistanom uspela su da prođu kroz moreuz.

Iran je saopštio da "neprijateljska plovila" mogu da prolaze kroz moreuz ako se koordiniraju sa iranskim vlastima. Izveštaj Lloyd’s List Intelligence naveo je da je najmanje 16 brodova prošlo, uključujući jedan za koji se veruje da je platio 2 miliona dolara, kao i nekoliko "zombi" tankera koji su koristili lažne identitete rashodovanih brodova. CNN nije mogao nezavisno da potvrdi ove navode.

Čak i ako se saobraćaj tankera eventualno obnovi, biće potrebno vreme da se ukloni zaostatak - skoro 2.000 brodova ostalo je zarobljeno u Persijskom zalivu, prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.

Trampova administracija ističe ono što naziva diplomatskim napretkom. Iran, međutim, tvrdi da nije u pregovorima sa SAD, iako priznaje razmenu poruka preko posrednika.

Američko i izraelsko bombardovanje Irana i Teherana Foto: Noor Pictures / Shutterstock Editorial / Profimedia, Screenshot, Middle East Images/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Trampovi razgovori o pregovorima dolaze u trenutku kada hiljade američkih marinaca i mornara odlaze ka Bliskom istoku.

Dva američka zvaničnika rekla su za CNN da su 11. ekspediciona jedinica marinaca i amfibijska grupa broda "Bokser" na putu. Takođe, prethodno je navedeno da se ekspediciona jedinica marinaca sa broda USS "Tripoli" šalje u region, bez preciziranja gde će biti raspoređena niti za koje operacije.

Takve jedinice se obično koriste za evakuacije i amfibijske operacije koje uključuju prelaske sa broda na kopno, poput upada i napada.

To je pojačalo spekulacije o mogućim kopnenim operacijama, iako je Trampova administracija za sada navela da je isključila kopnene operacije u Iranu.

Vojni analitičari smatraju da SAD možda računaju na to da sam dolazak broda USS "Tripoli" i drugih pomorskih sredstava može biti dovoljan da promeni iranske kalkulacije.

Tramp takođe preti napadima na dodatne objekte povezane sa iranskom naftnom trgovinom ako se blokada Ormuskog moreuza nastavi.

Prošlog petka američka vojska gađala je vojne objekte na ostrvu Harg, koje obrađuje oko 90 odsto izvoza sirove nafte zemlje.

Objekti povezani sa trgovinom naftom na ostrvu pod kontrolom vlade nisu pogođeni, ali je Tramp upozorio da bi mogli biti sledeći, što bi predstavljalo novu eskalaciju.

Sve o ratu Izraela i Amerike protiv Irana možete naći OVDE.

(Kurir.rs/CNN/Preneo: V.M.)