IRAN SE SPREMA ZA KOPNENU AGRESIJU AMERIKE: Milion visoko motivisanih boraca, na mnogim ostrvima iskopani tuneli! Rakete i dronovi glavni aduti!
Suočen sa pretnjom kopnene operacije SAD,Iran odgovara jačanjem odbrane oko svoje najveće naftne luke, preteći napadima na širi spektar ciljeva u Persijskom zalivu i pokretanjem masovne kampanje regrutovanja koja podseća na rat sa Irakom 1980-ih, piše Volstrit žurnal.
Pripreme za kopneni rat
Ovi potezi dolaze nakon što je predsednik Tramp naredio slanje hiljada marinaca i vazdušno-desantnih trupa na Bliski istok. Iako nije direktno najavio raspoređivanje kopnenih snaga, raspoređivanje daje Sjedinjenim Državama više mogućnosti za udare ili upade, što je podstaklo pripreme i talas novih pretnji iz Teherana. Analitičari i stručnjaci za iransku vojnu taktiku kažu da se zemlja sprema za žestoku bitku koja bi joj mogla pružiti priliku da nanese veće gubitke nego što bi to učinila u sukobu sa nadmoćnijim vazdušnim snagama Sjedinjenih Država i Izraela.
Iran jača odbranu na ostrvu Harg, ključnom naftnom terminalu i mogućem čvorištu za bilo kakvu kopnenu operaciju, rekao je Ebrahim Azizi, šef parlamentarnog Odbora za nacionalnu bezbednost. Nakon posete ostrvu, Azizi je rekao da mere uključuju jačanje sistema vođenih raketa, postavljanje mina duž obale i detoniranje postrojenja.
Vojni analitičari smatraju da su na mnogim ostrvima iskopani tuneli i da se Iran sprema da ih brani raketama i drugim oružjem. Proiranske milicije u Iraku su već demonstrirale upotrebu FPV dronova, koje Islamska revolucionarna garda poseduje u velikom broju i koje predstavljaju ozbiljnu pretnju američkim snagama.
Širenje sukoba kao sredstvo odvraćanja
Režim je signalizirao da će njegova odbrana uključivati širenje sukoba na ceo region kako bi dramatično povećao troškove bilo kakvog napada. Teheran, koji je već uspešno zaustavio većinu izvoza nafte iz Zaliva i napao objekte i aerodrome, rekao je svojim susedima da će, ako njegova ostrva budu napadnuta, proširiti svoje ciljeve na priobalne naftne platforme, rekli su iranski i arapski zvaničnici. Takođe je zapretio napadima na ključnu infrastrukturu kao što su elektrane i postrojenja za desalinizaciju.
„Iran namerava da svako američko iskrcavanje učini što skupljim i politički neodrživim“, rekla je Sanam Vakil, direktorka programa za Bliski istok i Severnu Afriku u londonskom institutu Čatam Haus. „Očekujem da će Iran prvo pokušati da izvrši masovne napade dronovima kako bi naneo što veću štetu, a zatim da proširi odmazdu na susedne zemlje.“
Vojna snaga i mogući scenariji
Prema procenama, uključujući i one Instituta Nju Lajns u Vašingtonu, Iran ima oko milion aktivnih i rezervnih vojnika. Među njima je oko 190.000 visoko motivisanih boraca Korpusa islamske revolucionarne garde. Iako je veći deo vojske slabo obučen i opremljen zastarelim oružjem, data im je prednost planinskog terena i višegodišnjeg iskustva u asimetričnom ratovanju protiv Izraela i Sjedinjenih Država putem regionalnih milicija.
Mornarica Revolucionarne garde, koja ima stotine malih i brzih čamaca naoružanih raketama, torpedima i minama, godinama ometa plovidbu u Persijskom zalivu, a 2016. godine je nakratko zarobila deset američkih mornara.
Analitičari razmatraju invaziju na ostrvo Harg kao moguću američku operaciju za zauzimanje iranskih izvora nafte. Druge opcije uključuju zauzimanje iranskih ostrva u Ormuskom moreuzu, kao što je Abu Musa, na koje takođe polažu pravo Ujedinjeni Arapski Emirati, ili racije specijalnih snaga radi zaplene obogaćenog uranijuma.
Kris Long, bivši britanski mornarički oficir, očekuje da će Iran lansirati balističke rakete i dronove sa ostrva Kešm u Ormuskom moreuzu ili iz Bušera, najbliže luke Hargu, ali napadi bi mogli doći sa bilo koje lokacije u Iranu. Gleb Irisov, bivši oficir ruskog vazduhoplovstva koji je radio sa iranskim snagama u Siriji, veruje da bi iranske trupe napale osvajače iz utvrđenih tunela dronovima za odbranu od direktnih pomorskih letjelica i prenosivim protivvazdušnim raketama.
„Ovde nema polumera“, rekao je Irisov. „SAD bi morale da iskrcaju više od 100.000 vojnika duž cele obale kako bi branile i obezbedile ova ostrva i moreuz. Bilo koji drugi pristup bi rezultirao ogromnim američkim gubicima.“
Mobilizacija na domaćem frontu
Vlada intenzivira situaciju i unutar zemlje. Stanovnici Isfahana prijavili su nove kontrolne punktove koje su postavile maskirane snage bezbednosti. Pokrenuta je kampanja regrutovanja pod nazivom „Džanfada“ (Žrtva), pozivajući dobrovoljce da se bore. Revolucionarna garda takođe regrutuje decu od 12 godina za pomoćne poslove kao što su kuvanje, medicinska nega i rad na kontrolnim punktovima.
Defa Pres, medijska kuća povezana sa iranskim Ministarstvom odbrane, objavila je poster za regrutovanje na kojem se nalaze nasmejana tinejdžerka i devojka koja nosi hidžab, dok je američka nevladina organizacija „Aktivisti za ljudska prava u Iranu“ saopštila da je dobila izveštaje o deci ubijenoj na kontrolnim punktovima.
„S obzirom na oduševljen odziv naših dragih ljudi, odlučili smo da stvorimo uslove u kojima svako ko je zainteresovan može da preuzme ulogu u odbrani domovine u skladu sa svojim stručnim znanjem i mogućnostima“, rekao je Rahim Nadali iz Revolucionarne garde.
Ujedinjeni protiv spoljnog neprijatelja
Teško je proceniti koliko bi Iranaca odgovorilo na poziv na mobilizaciju, iako novinska agencija Fars, bliska Gardi, procenjuje da se radi o milionima. Ipak, invazija bi verovatno izazvala snažan nacionalistički odgovor inače podeljenog stanovništva.
„Ovo je poker igra sa visokim ulozima“, rekao je Bob Harvard, penzionisani pripadnik američkih mornaričkih foka.
Azam Džangravi, aktivistkinja koja je pobegla iz Irana nakon protesta protiv obaveznog nošenja hidžaba, kaže da je u početku podržavala vazdušne napade na iranske lidere. Međutim, promenila je mišljenje nakon pretnji okupacijom iranskih ostrva. „Teritorijalni integritet je crvena linija za većinu Iranaca, bez obzira na to da li podržavaju režim ili mu se protive“, rekla je.
Kurir.rs/Volstrit žurnal

