Slušaj vest

Zakon o modernizaciji vojne službe u Nemačkoj, koji je stupio na snagu 1. januara, ima za cilj jačanje odbrambenih kapaciteta nakon pretnji iz Rusije, u kontekstu njene invazije na Ukrajinu.

U saopštenju dostavljenom BBC-ju, portparol Ministarstva odbrane Nemačke potvrdio je da muškarci stariji od 17 godina moraju unapred da dobiju odobrenje za boravak u inostranstvu koji bi trajao duže od tri meseca.

Prema važećem zakonu, takva odobrenja se generalno moraju izdati, a ostaje nejasno kako bi se pravilo sprovodilo u slučaju njegovog kršenja.

Pravilo do sada uglavnom prolazilo nezapaženo

Obaveza dobijanja dozvole prošla je uglavnom nezapaženo sve dok je nije objavio list "Frankfurter Rundšau" u petak.

Portparol Ministarstva odbrane naveo je da je ova regulativa namenjena da "obezbedi pouzdan i smislen sistem vojne evidencije", dodajući da "u slučaju vanredne situacije moramo da znamo ko se može nalaziti u inostranstvu duže vreme."

U saopštenju se priznaje da posledice po mlade ljude mogu biti "dalekosežne" i da se rade propisi o izuzecima "delimično kako bi se izbegla nepotrebna birokratija".

Nemačka vojska - Bundesver Foto: Shutterstock

Pravni osnov i prethodne izmene

Pravni osnov za ovu obavezu nalazi se u nemačkom Zakonu o regrutaciji iz 1956. godine, koji je više puta menjan, poslednji put u decembru prošle godine. Pre poslednjih izmena, obaveza prijavljivanja dužeg boravka u inostranstvu važila je samo u slučaju da je Nemačka u stanju nacionalne odbrane ili mobilizacije.

Zvaničnik Ministarstva odbrane rekao je da je slična odredba bila "na snazi tokom Hladnog rata i nije imala praktičan značaj".

Nemačka vojska na vojnim vežbama u Litvaniji. Stiglo je više od 1.000 vojnih i borbenih vozila Bundesvera, kao i veliki broj nemačkih vojnika. Foto: JENS BUTTNER / AFP / Profimedia, Jens Büttner/DPA, Jens Büttner/DPA

Planovi za povećanje broja vojnika

Zakon o modernizaciji vojne službe predviđa povećanje broja aktivnog vojnog osoblja sa oko 180.000 na 260.000 do 2035. godine.

U decembru je nemački parlament odlučio da uvede dobrovoljno služenje vojnog roka, što znači da će svi 18-godišnjaci od januara dobijati upitnik u kojem će biti pitani da li su zainteresovani za vojsku.

Od jula 2027. godine, moraće da prođu i procenu fizičke sposobnosti kako bi se utvrdilo da li bi mogli da budu podobni za službu u slučaju rata. Žene mogu dobrovoljno da služe vojsku, ali prema ustavu Nemačke ne mogu biti prisiljene na to.

nemačka vojska Foto: Shutterstock

Mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka

Iako je u planu dobrovoljno služenje, u slučaju pogoršanja bezbednosne situacije ili nedovoljnog broja dobrovoljaca, može se razmotriti ponovno uvođenje nekog oblika obaveznog vojnog roka.

Nakon usvajanja zakona, mnogi mladi ljudi učestvovali su u protestima protiv ove mere.

- Ne želimo da provedemo pola godine života zatvoreni u kasarnama, da učimo disciplinu i poslušnost i da učimo da ubijamo - napisao je jedan organizator na društvenim mrežama.

Nemački kancelar Fridrih Merc na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji Foto: Michael Probst/AP, RONALD WITTEK/EPA

Istorijski kontekst i politički ciljevi

Kao i druge evropske zemlje, Nemačka je smanjila svoje oružane snage tokom mirnodopskih godina 1990-ih. Tokom Hladnog rata imala je vojsku od skoro pola miliona ljudi.

Obavezno služenje vojnog roka u Nemačkoj ukinuto je 2011. godine za vreme kancelarke Angele Merkel.

Kancelar Fridrih Mercobećao je da će obnoviti Bundesveri pretvoriti ga u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, kao odgovor na, kako njegova vlada navodi, sve opasnije bezbednosno okruženje u Evropi.

(Kurir.rs/BBC/Preneo: V.M.)