Slušaj vest

Pregovori između SAD i Irana uoči mogućeg napada velikih razmera odvijali su se u napetoj atmosferi i praktično u zatvorenom režimu — uz korišćenje beleški, kurira i stalnih telefonskih kontakata, prenosi novinska agencija Axios.

Prema izvorima, prelomni trenutak bila je odluka vrhovnog vođe Irana Modžtabe Hamneija, koji je prvi put od početka konflikta dozvolio svojim pregovaračima da krenu ka kompromisu. Ovo se dešavalo u pozadini oštrih izjava predsednika SAD Donalda Trampa, koji je javno pretio razornim udarima na iransku infrastrukturu.

Modžtaba Hamnei Foto: Printkskin, Morteza Nikoubazl/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia, AP Altaf Qadri, AP Vahid Salemi, Rouzbeh Fouladi / Zuma Press / Profimedia

Uprkos agresivnoj retorici, diplomatski proces iza kulisa se naglo aktivirao. U ponedeljak američki zvaničnici praktično nisu razumeli kakvu će odluku na kraju doneti Bela kuća, dok se Pentagon spremao za moguću ofanzivu.

Vitkof ključan čovek sa američke strane

Ključnu ulogu u pregovorima odigrao je specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof, koji je telefonskim putem koordinisao kontakte sa posrednicima. Prema njegovim rečima, početni predlozi Irana bili su neprihvatljivi, što je izazvalo seriju hitnih konsultacija. U proces su se aktivno uključili Pakistan, Egipat i Turska, pomažući u usaglašavanju pozicija.

Ruski predsednik Vladimir Putin primio u Kremlju Stiva Vitkofa, specijalnog izaslanika američkog predsednika Donalda Trampa, uoči isteka roka za prekid vatre u Ukrajini Foto: Gavriil Grigorov / Zuma Press / Profimedia, GAVRIIL GRIGOROV / SPUTNIK / KREMLIN POOL/SPUTNIK POOL

Sam Hamnei je, zbog bezbednosnih pretnji, izbegavao direktne kontakte i odluke prenosio preko kurira u vidu beleški. Njegova saglasnost bila je presudna za napredak pregovora.

Završnica

Do utorka su strane postepeno došle do usaglašene vizije dvonedeljnog primirja, ali je napetost trajala do poslednjeg trenutka. Tramp je nastavio sa oštrim izjavama, dok njegovo okruženje nije bilo sigurno da li će on podržati sporazum.

Paralelno, potpredsednik Džej Di Vens koordinisao je pregovore telefonom, a premijer Izraela Benjamin Netanjahu održavao je stalnu vezu sa Vašingtonom.

Konačna odluka doneta je bukvalno u poslednjim satima nakon konsultacija sa saveznicima. Nakon zvaničnog proglašenja primirja, američke trupe dobile su naređenje da obustave borbena dejstva već nakon nekoliko minuta.

(Kurir.rs/Axios/P.V.)