Slušaj vest

Rumen Radev, proruski orijentisani bivši predsednik Bugarske, ide ka ubedljivoj pobedi na izborima u toj zemlji.

Rojters navodi da ovo pokazuju zvanični rezultati glasanja koje bi potencijalno moglo da okonča godine i godine slabih koalicionih vlada u Sofiji i potisne sa scene političke snage koje su dugo bile dominantne.

Rezultat Radevljeve stranke Progresivna Bugarska, koji je prevazišao očekivanja izneta na osnovu predizbornih ankete, jedan je od najjačih rezultata neke stranke u jednoj generaciji i mogao bi, za sada, da okonča nestabilnost koja je dovela do osam izbornih procesa u proteklih pet godina.

Na prebrojanih 60 odsto glasova Progresivna Bugarska je imala 44,6 podrške, što ukazuje da bi mogla da sama da upravlja u jakoj manjinskoj vladi, ali on nije isključena ni koaliciju sa proevropskom grupom stranaka ili manjom partijom.

Povukao se sa predsedničke funkcije

Po broju osvojenih glasova Progresivna Bugarska je daleko ispred proevropske koalicije Nastavljamo promene - Demokratska Bugarska (PP-DB) koja je dobila 14,2 odsto podrške i dugo dominantne stranke GERB, koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov, a za koju se opredelilo 13 odsto birača.

- Ovo je pobeda nade nad nepoverenjem, pobeda slobode nad strahom i konačno, ako hoćete, pobeda morala - kazao je Radev na konferenciji za novinare kasno sinoć.

Evroskeptik i bivši pilot borbenog aviona, koji se protivio vojnoj podršci ratnim naporima Ukrajine protiv Rusije, Radev se povukao sa predsedničke funkcije u januaru da bi se kandidovao za premijersku funkciju nakon što su masovni protesti u prestonici i drugim gradovima u decembru 2025. primorali prethodnu vladu na ostavku.

Stranka Progresivna Bugarska pod vođstvom Rumena Radeva, proruski orijentisanog bivšeg predsednika, pobedila na parlamentarnim izborima u toj zemlji Foto: Valentina Petrova/AP

Britanska agencija navodi da je Radev iskoristio talas frustracije stanovništva zbog političke nestabilnosti u ovoj balkanskoj zemlji od 6,5 miliona stanovnika, gde su birači siti korupcije i veteranskih stranaka koje su decenijama dominirale političkom scenom.

- Sada se pruža prilika da stvari koje su ljudi očekivali da se promene zaista postanu vidljive - rekla je za Rojters Evelina Koleva, menadžerka u kompaniji za digitalni marketing u Sofiji.

Rojters navodi da je Radevljeva kampanja upoređivana s onom koju je vodio Viktor Orban, bivši mađarski prokremljovski orijentisani premijer, pošto je i on govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom i obnavljanju slobodnog protoka ruske nafte i gasa u Evropu.

Radev je takođe kritikovao Evropsku uniju zbog prevelikog oslanjanja na obnovljive izvore energije.

Bugarska izbori Foto: Valentina Petrova/AP, BORISLAV TROSHEV/EPA

Nejasna buduća spoljna politika

Navodi se da je Radev, ipak, bio nejasan u pogledu smera koji će zauzeti i još nije jasno koliko će promeniti spoljnu politiku Bugarske, članice NATO koja se nalazi na jugoistočnom krilu EU, a od januara ove godine pridružila se i evrozoni, što je bio potez koji je Radev kritikovao.

On je u nedelju kazao da bi bio spreman da radi na reformi pravosuđa zajedno sa proevropski orijentisanim PP-DB i dodao da će Bugarska "uložiti napore da nastavi svoj evropski put".

Rojters ocenjuje da se Bugarska brzo razvijala od pada komunizma 1989. godine, da bi 2007. postala članica Evropske unije.

Danas se održavaju parlamentarni izbori u Bugarskoj, a prema anketama, stranka proruskog političara Rumena Radeva ima najviše šansi za pobedu. Foto: Beta Dario Grzelj, AP Igor Ivanko, Valentina Petrova/AP

Očekivani životni vek Bugara je naglo porastao, nezaposlenost je najniža u EU, a ekonomija ima veće garancije nakon usvajanja evra kao zvanične valute.

Mađutim, Bugarska zaostaje za zemljama EU po drugim pokazateljima.

Troškovi života postali su posebno sporno pitanje otkako se Bugarska pridružila evrozoni.

Nasilje na demonstracijama u Bugarskoj protiv predloga budžeta Foto: SUB/Bulgarian News Agency

Prethodna vlada je pala usred protesta protiv novog budžeta kojim se predlaže povećanje poreza i veći doprinosi za socijalno osiguranje.

- Glavni izazov zemlje su ekonomska i demografska kriza. Čini se da u pobedničkom taboru nema mnogo ideja ni o jednom od ovih pitanja - rekao je Tihomir Bezlov, viši saradnik u Centru za proučavanje demokratije u Sofiji.

(Kurir.rs/Reuters/Preveo i priredio: N. V.)