RUSIJA SPREMA INVAZIJU NA OVAJ DEO EVROPE! Upućeno ozbiljno upozorenje NATO-u, primećene su velike vojne aktivnosti i jačanje infrastrukture blizu granica!
Prema novoj analizi, Rusijase aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
Tvrdnja dolazi od specijalizovanog ratnog kanala "Volja" na ruskom jeziku, koji okuplja stručnjake iz Rusije, Ukrajine, Belorusije i baltičkih zemalja.
Upozorenje stiže i nakon što je Dmitrij Medvedev, Putinov saveznik i bivši predsednik, govorio o "nuklearnoj apokalipsi", tvrdeći da je rat između Rusije i NATO-a "neizbežan".
Prema navodima izvora, od sredine marta postoje potvrde iz ruskog Ministarstva odbrane da su planovi za invaziju na Baltik prešli u narednu fazu.
Cilj, kako se navodi, nije direktan rat sa NATO-om, već izazivanje velike krize unutar saveza napadom na Estoniju, Letoniju i Litvaniju, čime bi se potencijalno izazvala njegova fragmentacija.
Rusko političko rukovodstvo navodno veruje da evropske zemlje neće biti spremne da uđu u rat protiv nuklearne sile, naročito bez direktne podrške SAD-a.
Takođe se tvrdi da Putin i njegov krug smatraju da velike evropske države neće rizikovati rat sa Rusijom zbog baltičkih zemalja.
Planovi napada i vojna strategija
Ruski planovi bi, prema analizi, izbegavali borbe u blizini Poljske, koja ima jednu od najjačih i najmodernijih vojski u Evropi. Putin navodno baltičke države vidi kao „manje važne“.
U Estoniji, gde je raspoređeno oko 900 britanskih vojnika, napad bi mogao ići preko grada Tartu, a ne preko očekivanog pravca Narva, sa ciljem brzog napredovanja ka glavnom gradu Talinu, blokade NATO baza i presecanja linija snabdevanja.
Cilj bi bio i da se smanji verovatnoća uključivanja Finske i Švedske u rat.
Napadi bi mogli da budu predstavljeni kao „specijalna operacija zaštite ruskog stanovništva“, dok bi se akcije protiv Estonije i Litvanije pravdale kao odgovor na „provokacije“ ili „terorističke napade“.
Na taj način bi se, formalno, izbeglo proglašenje rata i ostavio prostor za pregovore sa evropskim državama.
Pripreme na terenu
Pripreme uključuju: formiranje novih vojnih jedinica, jačanje oklopnih snaga, artiljerije i raketnih sistema i modernizaciju infrastrukture. Do aprila je, prema navodima, 90% radova na putevima u pograničnim regionima bilo završeno, uključujući oblasti Pskov, Novgorod i Smolensk. Modernizovani su i ključni železnički čvorovi.
Od 2026. godine radovi na infrastrukturi fokusirani su gotovo isključivo na oblasti uz granicu sa Estonijom i Letonijom.
Popravljeni su i putevi prema Belorusiji, uključujući alternativne pravce za kretanje teške vojne opreme.
Uloga Belorusije
Prema analizi, Rusija bi koristila Belorusiju kao logističku bazu za skladištenje i raspoređivanje vojne opreme. To bi omogućilo brzo premeštanje snaga na front, kao i lansiranje raketnih sistema poput Iskanderavan direktne zone sukoba.
Procene pokazuju da bi ruske rakete mogle da pokriju celu teritoriju Letonije i veliki deo Estonije i Litvanije.
Oprez i neizvesnost
Ipak, analitičari naglašavaju da pripreme ne znače nužno i sigurnu invaziju. Navodi se da ruski Generalštab još nema detaljan operativni plan, jer je formiranje snaga i dalje u toku.
Baltičke zemlje su u međuvremenu pojačale odbranu svojih granica, iako umanjuju verovatnoću skorog napada.

