Slušaj vest

Prema novoj analizi, Rusijase aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.

Tvrdnja dolazi od specijalizovanog ratnog kanala "Volja" na ruskom jeziku, koji okuplja stručnjake iz Rusije, Ukrajine, Belorusije i baltičkih zemalja.

Upozorenje stiže i nakon što je Dmitrij Medvedev, Putinov saveznik i bivši predsednik, govorio o "nuklearnoj apokalipsi", tvrdeći da je rat između Rusije i NATO-a "neizbežan".

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije i bivši ruski predsednik Foto: AP Ekaterina Shtukina

Prema navodima izvora, od sredine marta postoje potvrde iz ruskog Ministarstva odbrane da su planovi za invaziju na Baltik prešli u narednu fazu.

Cilj, kako se navodi, nije direktan rat sa NATO-om, već izazivanje velike krize unutar saveza napadom na Estoniju, Letoniju i Litvaniju, čime bi se potencijalno izazvala njegova fragmentacija.

Rusko političko rukovodstvo navodno veruje da evropske zemlje neće biti spremne da uđu u rat protiv nuklearne sile, naročito bez direktne podrške SAD-a.

Takođe se tvrdi da Putin i njegov krug smatraju da velike evropske države neće rizikovati rat sa Rusijom zbog baltičkih zemalja.

Vladimir Putin  Foto: Mikhail Metzel/Pool Sputnik Kremlin, Printskrin društvene mreže

Planovi napada i vojna strategija

Ruski planovi bi, prema analizi, izbegavali borbe u blizini Poljske, koja ima jednu od najjačih i najmodernijih vojski u Evropi. Putin navodno baltičke države vidi kao „manje važne“.

U Estoniji, gde je raspoređeno oko 900 britanskih vojnika, napad bi mogao ići preko grada Tartu, a ne preko očekivanog pravca Narva, sa ciljem brzog napredovanja ka glavnom gradu Talinu, blokade NATO baza i presecanja linija snabdevanja.

Cilj bi bio i da se smanji verovatnoća uključivanja Finske i Švedske u rat.

Napadi bi mogli da budu predstavljeni kao „specijalna operacija zaštite ruskog stanovništva“, dok bi se akcije protiv Estonije i Litvanije pravdale kao odgovor na „provokacije“ ili „terorističke napade“.

Na taj način bi se, formalno, izbeglo proglašenje rata i ostavio prostor za pregovore sa evropskim državama.

Ruski vojnici na granici sa Estonijom Foto: x

Pripreme na terenu

Pripreme uključuju: formiranje novih vojnih jedinica, jačanje oklopnih snaga, artiljerije i raketnih sistema i modernizaciju infrastrukture. Do aprila je, prema navodima, 90% radova na putevima u pograničnim regionima bilo završeno, uključujući oblasti Pskov, Novgorod i Smolensk. Modernizovani su i ključni železnički čvorovi.

Od 2026. godine radovi na infrastrukturi fokusirani su gotovo isključivo na oblasti uz granicu sa Estonijom i Letonijom.

Popravljeni su i putevi prema Belorusiji, uključujući alternativne pravce za kretanje teške vojne opreme.

Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko u Moskvi u poseti ruskom predsedniku Vladimiru Putinu Foto: AP Maxim Shemetov, EPA Maxim Shemetovpool

Uloga Belorusije

Prema analizi, Rusija bi koristila Belorusiju kao logističku bazu za skladištenje i raspoređivanje vojne opreme. To bi omogućilo brzo premeštanje snaga na front, kao i lansiranje raketnih sistema poput Iskanderavan direktne zone sukoba.

Procene pokazuju da bi ruske rakete mogle da pokriju celu teritoriju Letonije i veliki deo Estonije i Litvanije.

Oprez i neizvesnost

Ipak, analitičari naglašavaju da pripreme ne znače nužno i sigurnu invaziju. Navodi se da ruski Generalštab još nema detaljan operativni plan, jer je formiranje snaga i dalje u toku.

Baltičke zemlje su u međuvremenu pojačale odbranu svojih granica, iako umanjuju verovatnoću skorog napada.

(Kurir.rs/Express/Preneo: V.M.)