Slušaj vest

U Ukrajini su zabeležena dva slučaja hantavirusa, oba su se dogodila u Hmeljnickom, a pacijenti su lečeni u Hmeljničkoj infektivnoj bolnici.

Vest o hantavirusu izazvala je veliku paniku među građanima Ukrajine, naročito zbog vesti o smrtnim ishodima povezanim sa ovim virusom. Ipak, lekari iz bolnice u Hmeljnickom ističu da virus zapravo nije nov.

"Ovaj virus je poznat već decenijama. Specifičnost hantavirusa je u tome što to nije jedan konkretan soj, već velika porodica virusa koji žive u prirodi i koje prenose divlji glodari", objašnjava infektolog Viktorija Bondar.

Kako izgleda karantin za zaražene hantavirusom sa kruzera smrti Foto: AP, Alberto Valdes/EFE

Hantavirus spada u zoonoze – infekcije koje se prenose sa životinja na ljude. Varijante virusa se razlikuju širom sveta; neke forme prolaze bez simptoma, dok druge predstavljaju ozbiljnu pretnju po život.

Lekarka napominje da je retki Andi soj rasprostranjen uglavnom u Južnoj Americi i da prenošenje sa čoveka na čoveka inače nije karakteristično za hantaviruse.

Kod prvog pacijenta u Hmeljnickom dijagnostikovana je akutna hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom, dok su kod drugog zabeleženi oštećenje jetre, osip i groznica. Oba slučaja su laboratorijski potvrđena.

Šta je hantavirus?

Hantavirus prenose glodari, aljudisezaražavaju udisanjem čestica iz osušenog izmeta glodara.

Infekcije se obično dešavaju kada virus dospe u vazduh iz urina, izmeta ili pljuvačke glodara, ukazuje američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Ako se u tom periodu pojave respiratorni simptomi, stopa smrtnosti iznosi oko 38 odsto.

Zabeležena su 864 slučaja hantavirusa u Americi između 1993. i 2022. godine, uglavnom u ruralnim delovima zapadnih saveznih država.

Ne postoji lek za infekciju hantavirusom, uglavnom se preporučuje terapija za ublažavanje simptoma.

Evakuacija putnika zaraženih hantavirusom sa kruzera "MV Hondius" Foto: Peter Dejong/AP, ELTON MONTEIRO/LUSA

Virus može da izazove dve teške bolesti.

Prva, Hantavirusni plućni sindrom (HPS), najčešće počinje umorom, groznicom i bolovima u mišićima, posle čega slede glavobolje, vrtoglavica, groznica i problemi sa stomakom.

Ako se razviju respiratorni simptomi, stopa smrtnosti je približno 38 odsto, prema podacima CDC-a.

Druga bolest, Hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom (HFRS), teža je i prvenstveno pogađa bubrege.

Kasniji simptomi mogu da budu: nizak krvni pritisak, unutrašnje krvarenje i akutna bubrežna insuficijencija.

(Kurir.rs/TSN/P.V.)