Slušaj vest

Trideset i četiri države članice Saveta Evrope, Evropska unija, Australija i Kostarika izrazile su u petak želju da se pridruže budućem Posebnom sudu za zločin agresije na Ukrajinu, namenjenom suđenju za rusku invaziju na tu zemlju.

"Države su preduzele odluujući korak ka konkretnoj uspostavi posebnog suda i priznanju odgovornosti za agresiju na Ukrajinu", pozdravio je u saopštenju generalni sekretar te panevropske organizacije sa sedištem u Strazburu, Alain Berse.

Istakao je da se približava trenutak kada će Rusija morati da polaže račune za agresiju na Ukrajinu.

Odbor ministara Saveta Evrope, koji okuplja šefove diplomatija država članica, na sastanku u petak u Kišinjevu odobrio je rezoluciju kojom se postavljaju temelji „upravnog odbora” budućeg suda.

Kijev (5).jpg
Foto: Efrem Lukatsky/AP

Inicijativu za osnivanje novog suda prošle godine pokrenuo je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji je o tome potpisao sporazum sa Savetom Evrope, organizacijom za zaštitu ljudskih prava koja broji 46 članica, uključujući Ukrajinu.

Taj sud trebalo bi da omogući zaobilaženje nemogućnosti suđenja za "zločin agresije" pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC), koji Moskva ne priznaje.

Rusija, koja je isključena iz Saveta Evrope 2022. godine nakon početka rata, već je stavila do znanja da će odluke budućeg suda smatrati ništavnim.

Kijev (30).jpg
Foto: MAXYM MARUSENKO/EPA

"Ovaj sud predstavlja pravdu i nadu. Sada je potrebno nastaviti sa ovom političkom obavezom obezbeđivanjem njegovog funkcionisanja i finansiranja", naglasio je Berse.

Kada je reč o finansiranju, Evropska komisija je u posebnom saopštenju precizirala da će za uspostavljanje novog suda izdvojiti deset miliona evra.

Dvanaest zemalja Saveta Evrope za sada se nije pridružilo inicijativi. Među njima su četiri članice Evropske unije (Mađarska, Slovačka, Bugarska i Malta), četiri balkanske zemlje (Srbija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Albanija), tri kavkaske zemlje (Jermenija, Azerbejdžan i Gruzija) i Turska.

Tokom sastanka u Moldaviji ministri su takođe pozdravili široku podršku država mehanizmu stvorenom za obeštećenje Ukrajinaca.

Kijev (32).jpg
Foto: MAXYM MARUSENKO/EPA

Međunarodna komisija za odštetne zahteve za Ukrajinu sa sedištem u Hagu odlučivaće o zahtevima za odštetu, uključujući i iznose koji će biti isplaćeni. Konvenciju o osnivanju te komisije do danas je potpisalo 37 država članica Saveta Evrope, Evropska unija i Kanada.

Komisija će se oslanjati na Registar štete, osnovan 2023. godine, koji prikuplja i beleži zahteve za naknadu štete koje podnose ukrajinski građani, organizacije i javna tela.

Sistemu su se do sada pridružile 44 države, uključujući Kanadu i Evropsku uniju, a on je već primio više od 150.000 zahteva, uključujući i one Ukrajinaca izbeglih u inostranstvo koji potražuju naknadu za nematerijalnu štetu.

Kurir.rs/Agencije