Slušaj vest

Saudijska Arabija razmatra sa svojim saveznicima ideju o paktu o nenapadanju između država Bliskog istoka i Irana, kao deo razgovora o upravljanju regionalnim tenzijama nakon završetka američko-izraelskog rata protiv Islamske Republike.

Prema rečima diplomata, Rijad razmatra Helsinški proces iz 1970-ih, koji je ublažio tenzije u Evropi tokom Hladnog rata, kao potencijalni model, a pakt o nenapadanju je jedna od nekoliko ideja koje se razmatraju, piše Fajnenšel tajms.

Strah od oslabljenog, ali ratobornijeg Irana

Zemlje Zaliva su posebno zabrinute da će se nakon završetka sukoba i smanjenja velikog američkog vojnog prisustva na njihovim granicama suočiti sa ranjenim, ali još ratobornijim islamskim režimom.

Helsinški sporazumi, koje su 1975. godine potpisale Sjedinjene Američke Države, evropske zemlje i Sovjetski Savez i njegovi saveznici, imali su za cilj da reše bezbednosna pitanja i podstaknu ekonomsku saradnju između rivalskih sila. Oni su promovisani kao mogući model za Bliski istok, gde susedi Iran smatraju destabilizujućom silom od Islamske revolucije 1979. godine.

Rat Amerike i Izraela protiv Irana Foto: Vahid Salemi/AP, ABEDIN TAHERKENAREH/EPA, Khalil Hamra/AP

Potraga za novim bezbednosnim rešenjima

Međutim, višemesečni rat stvorio je novu potrebu za hitnom akcijom među arapskim i muslimanskim državama, podstakavši ih da preispitaju svoje saveze i bezbednosnu strukturu regiona.

Diplomate navode da su brojne evropske prestonice i institucije EU podržale saudijsku ideju i pozvale druge zemlje Zaliva da je podrže. Oni to vide kao najbolji način da se izbegnu budući sukobi i pruže garancije Teheranu da ni on neće biti napadnut.

U toku su tajni pregovori između SAD-a i Irana o sporazumu kojim bi se okončao rat i ponovo otvorio Hormuški tjesnac. Međutim, ti su pregovori usredsređeni na iranski nuklearni program, a ne na njegov arsenal projektila i bespilotnih letelica ili na potporu regionalnim paravojnim grupama, što su ključni brige arapskih država.

Kurir.rs/Fajnenšel tajms