Slušaj vest

Tri evropska aerodroma su imenovana među najvećim zagađujućim čvorištima u svetu, uprkos tome što su tvrdili da su posvećeni postizanju neto nulte emisije do 2050. godine.

Novo istraživanje globalnog analitičkog centra ODI Global, u partnerstvu sa organizacijom Transport and Environment (T&E), otkrilo je 10 najzagađenijih aerodroma analizirajući uticaj 1.300 međunarodnih čvorišta na klimu i kvalitet vazduha.

Analiza, koja koristi podatke iz 2023. godine koje je obezbedio Međunarodni savet za čist transport, pokazala je da bi sektor avijacije bio peti najveći emiter kada bi bio zemlja.

Deset najzagađenijih aerodroma

Aerodrom u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji služi kao glavno transferno čvorište, proglašen je za najzagađeniji aerodrom od svih, emitujući 23,2 miliona tona emisije ugljen-dioksida.

Londonski aerodrom Hitrou u Velikoj Britaniji zauzeo je drugo mesto, emitujući 21 milion tona emisije ugljen-dioksida, a sledi ga Los Anđeles (18,8 miliona).

Aerodrom Hitrou London Velika Britanija
Aerodrom Hitrou Foto: Jonathan Brady/PA via AP)

Zajedno, ova tri aerodroma su odgovorna za tri puta više emisija ugljen-dioksida nego ceo grad Pariz - isključujući emisije iz avijacije.

Aerodrom Seul Inčon u Koreji je bio na četvrtom mestu, a slede ga aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku. Zatim su bili Hong Kong, Šarl de Gol u Francuskoj i Frankfurt u Nemačkoj.

Globalno, samo 100 aerodroma je odgovorno za približno dve trećine ukupne emisije CO2 od putničkih letova, dok evropski aerodromi proizvode više emisija CO2 nego čvorišta u Latinskoj Americi, na Bliskom istoku i u Africi zajedno.

"Sektor zavisan od fosilnih goriva"

T&E tvrdi da nova istraživanja pokazuju da avijacija i dalje "kaska" ka ostvarivanju ciljeva neto nulte emisije.

- Dozvoljavanje sektoru koji zavisi od fosilnih goriva da nastavi da se širi povećanjem kapaciteta aerodroma samo pojačava najveću ranjivost avijacije - kaže Deniz Okler iz T&E.

Frankfurtski aerodrom
Frankfurtski aerodrom Foto: Michael Probst/AP

- U većini evropskih prestonica i regiona, ekonomski razlozi za proširenje aerodroma više nisu potkrepljeni najnovijim dokazima. Krajnje je vreme da damo prioritet našoj energetskoj nezavisnosti i zdravlju građana.

Sem Pikard, istraživački saradnik u ODI Global, upozorava da, iako su mnogi sektori postepeno smanjivali svoje emisije od Pariskog sporazuma 2015. godine, uticaj avijacije stalno raste.

- Pored toga, i dalje redovno čujemo o planovima proširenja aerodroma koji ignorišu status autsajdera ovog sektora kada je u pitanju emisija - dodaje Pikard.

- Ovo više ne bi trebalo da se zakopava pod tepih sa polupečenim obećanjima o povećanju potrošnje skupih takozvanih održivih avionskih goriva ili slabim mehanizmima kompenzacije. Prava strategija i plan koji uključuju upravljanje potražnjom su preko potrebni.

Londonski Hitrou kaže: "Imamo jasan plan da postignemo neto nultu emisiju, a planovi proširenja moraju da ispune pravno obavezujuće ciljeve Velike Britanije u vezi sa ugljenikom, kvalitetom vazduha i bukom koje je postavila vlada."

Kurir.rs/Euronews