Slušaj vest

Brodovi koji učestvuju u globalnoj pomorskoj trgovini menjaju rute da izbegnu ratna dejstva na Bliskom istoku, što je omogućilo somalijskim piratima da se vrate na "velika vrata" na svetsku scenu.

Dojče vele (DW) navodi da tri broda oteta u tri nedelje najavljuju novu krizu koja će dodatno da podigne cene i ugroziti globalne lance snabdevanja.

Protekla dva meseca bila su košmarna za globalni brodski saobraćaj, uz Ormuski moreuz koji je uglavnom zatvoren za komercijalni saobraćaj i pretnje novim napadima na plovila u Crvenom moru. Sada se sprema i treća kriza – povratak somalijskih pirata.

Još pre poslednjih eskalacija sukoba između SAD, Izraela i Irana, oko polovine brodova koji iz Azije i Persijskog zaliva koji idu ka Evropi zaobilazilo je Crveno more i Suecki kanal zbog ranijih napada Huta, proiranskih pobunjenika iz Jemena.

Suočene sa pretnjom napada oko moreuza Bab el Mandeb, uskog grla između Crvenog mora i Adenskog zaliva, velike brodarske kompanije odlučile su se za dugi obilazak oko juga Afrike.

Somalijski pirati ponovo otimaju brodove zbog promene pomorskih ruta izazvanih ratom u Iranu Foto: PJF Military Collection / Alamy / Profimedia, HO / AFP / Profimedia

Ovo skretanje dodaje dve do tri nedelje i hiljade nautičkih milja putovanju, vodeći brodove direktno pored obale Somalije – istih onih voda gde su somalijski pirati vodili višegodišnju kampanju otmica koja je dostigla vrhunac 2011. godine.

Od tada su prijavljivani samo sporadični incidenti.

Zabrinjavajući povratak pirata

U tom delu mora pirati se sada vraća na velika vrata, sa tri broda oteta kod Somalije i obližnjeg Jemena samo u poslednje tri nedelje.

Prema poslednjim podacima, tankeri "Onor 25" i "Eureka", kao i teretni brod "Sord" i dalje su pod kontrolom pirata, a somalijski pirati objavili su snimak posade jednog od otetih plovila.

Stručnjaci veruju da organizovane kriminalne grupe u Somaliji koriste rat u Iranu kao priliku za otmice, jer su međunarodne pomorske patrole, prvi put raspoređene 2008. godine, sada preopterećene događajima oko Ormuskog zaliva i Crvenog mora.

Tim Voker, viši istraživač za transnacionalne pretnje i organizovani kriminal na Institutu za bezbednosne studije u Južnoj Africi, kaže da pirati sada vide manje prepreka duž 3.300 kilometara duge obale Somalije, koja je najduža u celoj kontinentalnoj Africi.

- Neke grupe, koje organizuju... piratski 'kraljevi', sada traže priliku da zaplene plovila i drže posadu kao taoce radi otkupa – ponekad zahtevajući visoke sume za njihov bezbedan povratak - rekao je Voker za DW.

Operacija "Atalanta" Evropske unije, pomorska misija zadužena za zaštitu brodova kod Somalije, održava stalno prisustvo u zapadnom Indijskom okeanu, ali ona ne obezeđuje pratnju svakom brodu i mora da patrolira ogromnim područjima.

Dobro finansirani i opremljeni pirati

Prema podacima kompanije za pomorske podatke "Lojds list intelidžens", postoje najmanje dve aktivne piratske grupe, primarno bazirane u Puntlandu, poluautonomnom regionu u severoistočnoj Somaliji.

Čini se da su veoma dobro opremljeni.

Pirati su zaplenili velika tradicionalna plovila poznata kao „dou” (dhow) – koja se koriste za ribolov i lokalnu trgovinu – i pretvorili ih u svoje matične brodove.

Oni im omogućavaju da prošire domet i ostanu na moru nedeljama pre nego što ta plovila iskoriste kao platforme za napade na komercijalne brodove.

- Neke od poslednjih otmica uključivale su velike 'dou' brodove, za koje su potrebni navigacioni sistemi, oružje i oprema za ukrcavanje. To je velika operacija koja zahteva ulaganja - izjavio je za DW Troels Burčal Heningsen, docent na danskom Institutu za strategiju i ratne studije.

Dalji rast troškova transporta

Lideri brodarske industrije upozoravaju da bi svaki veći povratak pirata mogao dodatno da poveća troškove i poremeti globalnu trgovinu.

Sukobi na Bliskom istoku već su podigli premije osiguranja, dodajući oko milion dolara troškova za gorivo po putovanju.

Na vrhuncu prethodne piratske krize 2011. ekonomska šteta od otmica bila je procenjena na oko sedam milijardi dolara godišnje.

To je uključivalo troškove vojnih operacija, preusmeravanja brodova, brže plovidbe, dodatne bezbednosne opreme i naoružane straže na brodovima.

Smanjenje fondova za razvoj Somalije

Nije samo rat u Iranu pomogao piratima – promena politike Vašingtona prema istočnoj Africi takođe je odigrala ulogu.

Godinama su SAD finansirale razvojne projekte u Somaliji kako bi smanjile siromaštvo i sprečile mlade ljude da se pridruže piratima.

Međutim, pod Trampovom administracijom, obustavljena je skoro sva razvojna pomoć koja nije vezana za bezbednost.

Vašington se umesto toga fokusirao na direktne antiterorističke operacije protiv islamističke organizacije Al Šabab.

- Kada smanjite te resurse, obaveštajna mreža i pomorske patrole nemaju isti kapacitet za rad - prokomentarisao je Burčal Heningsen.

Pomorske organizacije su u međuvremenu savetovale brodarskim kompanijama da izbegavaju somalijske teritorijalne vode.

Takođe ističu da je angažovanje naoružane straže na brodovima efikasno rešenje.

- Nikada nije bilo uspešne otmice broda kod Somalije koji je imao naoružanu stražu na palubi - dodao je Heningsen.

(Kurir.rs/Dojče vele/Preneo: N. V.)