DISKRIMINACIJA DECE STRANACA: Na maternjem u školi mogu da pričaju samo u WC-u!

rasistički dekret

DISKRIMINACIJA DECE STRANACA: Na maternjem u školi mogu da pričaju samo u WC-u!

Austrija -
"Ovo je rasistička odluka. Nečuveno je da se učenicima propisuje na kom jeziku će razgovarati", izjavila je Dora Jandl, pokrajinski rukovodilac Akcije kritičkih učenika Donje Austrije

MEDLING - Interni školski dopis, o zabrani komuniciranja na bilo kojem stranom jeziku u školi, osim na nemačkom, čak i na odmorima između časova, izazvao je buru negodovanja.

Povod za ovu "jezičku intervenciju" direktorke škole bila je svađa u školskoj zgradi privatne srednje škole Vienna Business School u Medlingu (Mödling). Ne znamo na kojim su se sve jezicima psovali makedonska čistačica, albanski i turski učenik, ali je posle toga direktorka škole, Marina Rerenbaher (Marina Röhrebacher) izdala zabranu upotrebe maternjeg jezika.

Ona je u svom dekretu napisala: „Drage učenice i učenici, zbog jednog interkulturnog konflikta sa osobljem za čišćenje, skrećemo vam pažnju da se u čitavoj školskoj zgradi (uključujući pauze) može koristiti isključivo službeni jezik nemački. Izuzetak su časovi stranog jezika (engleski, španski, italijanski, francuski), i to za vreme trajanja časa jezika, odnosno u komunikaciji sa nastavnicama. Ovo vraži i za telefonske razgovore. Ako učenica ili učenik telefoniraju roditeljima na nekom drugom jeziku, a ne na nemačkom, te razgovore mogu voditi isključivo u onom delu škole u kojem nema drugih lica koja bi se zbog toga mogla osećati uvređeno."

"Ovo je rasistička odluka", izjavila je bečkom Kuriru (Kurier), Dora Jandl, pokrajinski rukovodilac Akcije kritičkih učenika Donje Austrije. "Nečuveno je da se učenicima propisuje na kom jeziku će razgovarati", kaže Jandlova i dodaje: "Ovde se svesno diskriminiše, terajući učenike da za telefonske razgovore na svom jeziku sa roditeljima traže ćoškove po školi gde ih nitko drugi ne može čuti."

Aleksander Polak (Alexander Pollak), rukovodilac nevladine organizacije "SOS-Mitmensch", takođe je veoma kritičan prema stavu direktorke škole u Medlingu.

"Zabrana govora na maternjem jeziku je nešto što jako zadire u identitet učenika. Pokušavanje rešavanja problema prisilom i nazivanje određenih porodičnih jezika 'vređanjem' rezultira odbacivanjem ljudi. Cilj škole mora biti upravo suprotno. Tema jezika se mora rešavati u dijalogu sa učenicima", ukazuje Polak.

Direktorku Rerenbaher nismo mogli dobiti telefonom. Martin Gebel (Martin Göbel), upravnik „Fondacije Bečkih trgovaca“, imućne privatne zadužbine, koja u vlasništvu ima i pet škola „Vienna Business School“, u Beču i okolini, u izjavi za Kurir rekao je da ovaj dopis direktorke nije naredba nego poziv na nešto što bi trebalo da bude samo po sebi razumljivo u školi sa učenicima sa mnogim različitim maternjim jezicima.

Na naše pitanje o opravdanosti i pravnoj, čak ustavnoj utemeljenosti ovakve zabrane, Gebel kaže da ne može dati pravno tumačenje, ali želi da naglasi tri važne stvari u vezi insistiranja na nemačkom u Vienna Business Schools:

„Prvo, cilj škole je da deca nauče nemački jezik, pogotovo ona kojima to nije maternji. Zato je važno da ga ne govore samo na časovima. Drugo, nemački jezik je zajednički imenitelj, to je jezik na kojem treba da se komunicirau školskom okruženju, na kraju i zbog pristojnosti, da se drugi, koji ne razumeju neki drugi jezik, ne bi osećali isključeni iz komunikacije. Treće, kao što kaže i ime naših škola, mi pripremamo učenice i učenike za rad u međunarodnim kompanijama. U njima postoji takođe službeni jezik, bilo engleski, nemački ili neki drugi. U tim preduzećima ljudi komuniciraju, pišu dopise i rade sve drugo na tom, službenom jeziku.“

Pravilo bez pravila

Problem komunikacije na jeziku koji nije nemački je nešto sa čim se Austrija sve više susreće i susretaće se i ubuduće. Da li prodavačica u supermarketu, kojoj vidite na pločici sa imenom da joj prezime završava na „ić“, sme da razgovara sa vama na srpskom? Odgovori su ambivalentni: u nekim lancima osoblje ne sme da razgovara na srpskom/turskom sa domaćim stanovništvom ovakvog „imigracionog porekla“ (ali sme na engleskom, sa američkim turistima, na primer), dok u drugim trgovinskim preduzećima to očigledno nije problem, a u nekima je eksplicitno dozvoljeno.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track