Pre nekoliko dana u hrvatskim medijima se pojavila vest da je gotovo 700 blokova sa otpadom iz nuklearne elektrane Krško krenulo put Trgovske gore, na granicu s BiH, gde bi trebalo da budu uskladišteni.
Opština Dvor u Hrvatskoj je prošle godine utvrdila prostorni plan u kojem je kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori označena kao buduće skladište radioaktivnog otpada niskog i srednjeg intenziteta, čije vlasništvo Hrvatska deli sa Slovenijom i koje mora uskladištiti do 2023. godine, piše Dojče vele.
Iako se ispostavilo da je vest o početku prebacivanja otpada bila lažna, iz udruženja koja se bave zaštitom životne sredine u BiH poručuju da je bila smišljena, jer je stanovništvo uz reku Unu uznemireno, a BiH ništa ne preduzima po tom pitanju.
"Smišljene provokacije"
"Takve provokacije imaju za cilj slomiti otpor građana kako bi se stekao utosak da je to već gotova stvar. Iako daleko od gotovog, briga više je nerad bh. institucija. Koliko je diplomacija zakazala vidimo po tome što nijedna zemlja nije otvoreno stala uz nas, tako da smo praktično prepušteni samovolji Hrvatske”, upozorava za DW Mario Crnković iz nevladine organizacije Green team, koja je od početka uključena u ceo proces.
Kako navodi DW, diplomacija BiH je u slučaju Trgovske gore pokazala da, ne samo da ne postoji, već da su ljudi koji su na ključnim mestima uglavnom nesposobni za bilo kakvu zaštitu, u ovom slučaju prirode - od entitetskih ministarstava, do Veća ministara, smatraju ekolozi.
To, kako ističu, pokazuje i nedavna poseta premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, gde se pokazala sva nesposobnost i nezainteresovanost vlasti za ovo pitanje.
"Ovo pitanje trenutno nije problematično, ali u budućnosti može da stvori veliki problem. Imamo dobre razgovore i dogovore, da će naši stručnjaci učestvovati u razgovorima u Hrvatskoj, kako bi se smanjio prisutni strah. Moj poziv Vladi Hrvatske je da pokuša pronaći drugu lokaciju”, rekao je prvi čovek Veća ministara BiH Zoran Tegeltija nakon sastanka sa hrvatskim premijerom Plenkovićem.
No, odmah potom je Penković, u prisustvu Tegeltije, potvrdio ono što se znalo i ranije, da je Čerkezovac, već ranije izabran kao lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i da se to po svemu sudeći neće menjati.
Mnogo priče, malo rada
"Reč je o vojnom objektu, gde nema nikoga u blizini. Nema nikakve opasnosti za ugrožavanje zdravlja ljudi u Hrvatskoj a još manje za građane s druge strane, u BiH”, rekao je Plenković.
No aktivisti naglašavaju da se ta lokacija nalazi tek nekoliko stotina metara od Une i granice s BiH. Ugrožavanje biološke raznolikosti sliva od Bihaća preko Novog Grada pa dalje imaće ogromne posljedice ako dođe do bilo kakve havarije, upozoravaju iz ekoloških udruženja.
Zbog toga je BiH bila “odlučna”, pa je pre više od dve godine formirala dva tima koja bi trebalo da se bavei ovim pitanjem: jedan stručni i jedan pravni.
Međutim to nije bilo dovoljno, pa je Veće ministara formiralo i Koordinaciono telo koje nadgleda i koordiniše ovu borbu BiH za očuvanje prirodnih resursa. No sva ova tela nisu učinila ništa do sada na svega dva sastanka koja su imali u proteklih više od godinu dana.
"To sada postaje prostor koji je nepoželjan kao mesto življenja. Strah stanovništva, raseljavanje i proizvodi s tog terena, koji će biti označeni da dolaze s lošeg geografskog terena. Čitav niz problema se otvara, čak i da se ništa ne dogodi u deponiju. A ako se pak nešto dogodi, poput nedavnih zemljotresa u Glini i Zagrebu, tek bi onda imali problem”, kaže Neđo Đurić iz Stručnog tima, čijim članovima nije dozvoljeno prisustvo na Trgovskoj gori kako bi zajedno s hrvatskom stranom obavljali istraživanja.
Nema plana B
Situacija se hitno mora menjati, upozoravaju iz udruženja za zaštitu životne sredine, ako BiH ne želi da postane svetski presedan, dopuštajući da se na granici dve države skladišti nuklearni otpad.
"Ne znam izdaje li neko zbog finansijskih ili drugih benefita interese građana, ali izvesno da mi nećemo stati u ovoj borbi”, kaže Mario Crnković, indirektno aludirajući da postoji dogovor između BiH i Hrvatske na najvišim nivoima, koji se prepliće kroz političke interese unutar BiH. To je potvrdio i neimenovani izvor DW-a.
“Stvar je završena što se tiče Trgovske gore. Svaka odluka košta, bilo da se radi o političkoj ili finansijskoj naplati. Tako će biti i u slučaju Trgovske gore”, kaže izvor, na taj način objašnjavajući nedavnu izjavu hrvatskog ministra ekonomije Tomislava Ćorića da je stvar praktično završena.
“Mi ćemo se na lokaciji Trgovska gora voditi najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima, ne zbog 250 hiljada građana koji se nalaze s druge strane granice, već zbog naših građana u Hrvatskoj, a samim tim i zbog naših prijatelja s druge strane granice. Dakle, ne dolazi u obzir da na bilo koji način ovaj proces bude kompromitovan”, rekao je Ćorić.
Time je istaknuo da u ovom slučaju ne postoji plan B za izbor lokacije, jer je Čerkezovac već izabran za skladištenje, ne samo dela radioaktivnog otpada iz Krškog, već i ostalih sa teritorije Hrvatske.
"Vratiti Dubrovnikom”
S pravne strane gledano, smatra Vitomir Popović, član Pravnog tima iz BiH, država ne može mnogo da učini, čak i da se otvori mogućnost arbitraže u ovom postupku, jer je Hrvatska pripreme počela još pre nekoliko godina, a prema dostupnim podacima, radovi na pripremanju bivše kasarne uveliko traju.
Iako postoji odluka Predsedništva BiH od pre nekoliko godina, da se ovo pitanje hitno reši s Hrvatskom, do danas je sve ostalo samo na apelima za koje nisu imali sluha sa druge strane.
"Ako Hrvatska ne uvaži naše zahteve, onda nam sledi obraćanje Međunarodnom sudu pravde. Druga mogućnost je da građani iz BiH podnesu tužbe protiv Hrvatske. Ona bi verovatno odbila to, tako da bi nakon toga bilo prostora da se tužbe podnesu Evropskom sudu za ljudska prava”, kaže Popović, navodeći da postoji i mogućnost reciprociteta, što bi bila zadnja opcija, u ovom trenutku možda najrealnija.
"Ukoliko se ne budu okanili Trgovske gore, jednog dana mogu dobiti nuklearni otpad iznad Dubrovnika, na najbližoj tački s BiH. Jer ništa za nas nije manje vredan Novi Grad i Bihać, nego za njih Dubrovnik. To su legalne metode reciprociteta”, zaključuje Popović.
Kurir.rs/Dojče vele
NE PROPUSTITE
