Slušaj vest

Evropska komisija upozorila je Crnu Goru na ozbiljne slabosti u ekonomiji i kontroli budžeta, uprkos tome što Podgorica sprovodi politiku stabilnosti.

U najnovijem izveštaju se ističe da su sposobnosti za upravljanje fiskalnim rizicima nedovoljno razvijene, IT infrastruktura za planiranje budžeta neadekvatna, a kontrolu nad najvećim troškom – platama u javnom sektoru – ozbiljno podriva to što država uopšte nema centralizovan sistem za njihov obračun.

Milojko Spajić, premijer Crne Gore Foto: AP/Risto Božović, Printscreen You Tube, Printscreen/Instagram/adria_tv

Ove reforme su ključni uslov da bi Crna Gora povukla preostali deo od ukupno 383,5 miliona evra iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, iz kojeg je prošle godine već dobila manji iznos od očekivanog (10,2 umesto 18 miliona evra) jer polovina reformskih koraka nije bila ispunjena.

Politički otpori i promena Ustava koče reformu pravosuđa

Kao drugi ogroman izazov u izveštaju Vlade ističe se neophodna izmena Ustava Crne Gore, koja zahteva dvotrećinsku većinu u Skupštini i širok politički konsenzus.

Ova reforma direktno zadire u strukturu Sudskog saveta i zahteva potpuno uklanjanje ministra pravde iz tog tela, što otvara ogroman prostor za političke otpore na tamošnjoj sceni.

Uprkos formalnim pozitivnim ocenama Venecijanske komisije, izveštaj jasno pokazuje da su puna depolitizacija pravosuđa i jačanje nezavisnosti institucija u Crnoj Gori i dalje na dugom štapu zbog nedostatka spremnosti na kompromis među ključnim političkim akterima.

(Kurir.rs/Vijesti)