Slušaj vest

Zetaje juče rekla "ne" postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu- prema preliminarnim rezultatima kolektor u komšiluku ne želi gotovo 8.000 Zećana. Meštani Botuna očekuju da će zvanična Podgorica taj stav Zete poštovati.

Predstavnik Botuna Jagoš Bećirović istakao je da meštani ostaju pod šatorom i da očekuje da će podgoričke vlasti "uvažiti i čuti ovaj demokratski čin". Ocenio je da je pobedila demokratija i da volju građana niko ne bi smeo da ignoriše.

Bećirović je poručio i da će Botunjani ostati na parceli gde je planirana gradnja postrojenja. Oni već danas imaju zakazan sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Johanom Satlerom.

Meštanin Botuna Duško Stijepović istakao je da je neophodno da se svi bore za "zdravu životnu sredinu i našu decu".

Botunjani su "istinski heroji istorijske pobede", poručio je kasno sinoć lider DNP-a Milan Knežević, nakon što se 98 odsto građana Zete na referendumu izjasnilo protiv gradnje kolektora u Botunu.

Nakon objave rezultata glasanja, u Botunu su počeli da se okupljanju meštani i iz drugih mesta u Zeti kako bi proslavili.

Knežević je kazao da je poslata jasna poruka - "da je čitava Zeta disala za Botun i čitavi Botun za Zetu".

- I da nas niko ne može podeliti. Vi ste ovde od 14. novembra branili institucije Crne Gore. Vi ste danas obraz Crne Gore - poručio je sinoć Knežević, obraćajući se Botunjanima i njihovim komšijama iz ostalih krajeva Zete, kod šatora na parceli na kojoj je planirana gradnja postrojenja.

Glasalo više od 60 odsto


Građansko pravo juče je iskoristilo više od 60 odsto stanovnika Zete - njih 7.834 od oko 12.800 koliko je imalo pravo glasa. Protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kazao je predsednik Opštine Mihailo Asanović, izjasnilo se 98 odsto.

Pravo glasa na referendumu, kako je ranije saopšteno "Vijestima" iz MUP-a, imalo je oko 12.800 građana, a pored 26 biračkih mesta u Zeti, tri su bila otvorena i u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Asanović je istakao je da je nepunih dva odsto za izgradnju kolektora, a da su samo dva građanina Botuna glasala za izgradnju kolektora.

- Ovaj referendum je koštao manje od 50.000, a neizgradnjom kolektora, spasićemo živote.

Istakao je da većih koraka nema, i da smatra da Vlada neće ići protiv svojih građana. Asanović je ranije juče rekao "Vijestima" da su "neki pokušavali da smanje izlaznost sa pričom kako ovaj referendum neće uticati" na odluke.

- Vrlo je bezobrazno ko god kaže da ovaj referendum neće uticati, jer ovo je volja građana, ovo je pravo građana da biraju. Ukoliko neko smatra da može da ide protiv toga, ja sam siguran da ne može i da se to mora poštovati - naglasio je Asanović.

Naglasio je i da, i pored činjenice da su na prošlim izborima dobili mandat građana da samostalno vrše vlast, "građani će reći svoje".

- Izlaznost je veća nego na poslednjim parlamentarnim izborima, što dodatno daje uspešnost ovom referendumu. Samo u Botunu do 12 časova izlaznost je bila preko 60 odsto, što nikad u Crnoj Gori nije zabeleženo - ocenio je Asanović.

Asanović je istakao da su "Opština Zeta svi njeni građani".

- Nismo hteli da raspisujemo da samo Mesna zajednica Botun glasa, već cela Zeta da pošalje poruku. Ko god želi da priča, nisam ja adresa, ni meštani Botuna, već svi građani Zete koji će doneti odluku na referendumu. Siguran sam da će 95 odsto građana biti protiv izgradnje kolektora. Smatram da niko ne može ići protiv 95 odsto građana - poručio je Asanović.

Od Mugoše do referenduma


O projektu novog postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici govori se duže od deceniju, još od vremena kada je na čelu grada bio Miomir Mugoša.

U vreme mandata Slavoljuba Stijepovića, odnosno 2017, potpisan je ugovor o kreditu s Nemačkom bankom za obnovu i razvoj i dobijena donacija Evropske unije od 10 miliona. Sve to vreme, meštani Botuna su se protivili projektu.

Početkom 2020. tadašnji direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik Ivan Vuković je podsetio da je u pitanju projekat veka za Glavni grad, projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procenjene vrednosti preko 50 miliona evra.

Vuković nakon dve godine u junu 2022. ponovo potpisuje Ugovor za izgradnju sistema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Pored Vukovića, paraf na dokument od 3.500 strana stavili su tadašnji izvršni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Makrid, i izvođači radova direktor turske kompanije Kuzu Group Mehmet Emre Bastopku i član borda direktora turske firme Alkatraš, Bauram Albauark.

Osim što bi za Podgoricu izazvalo finansijski kolaps ukoliko gradnja ne počne do kraja ove godine, odustajanje od postrojenja u Botunu moglo bi da dovede i do katastrofalnih ekoloških posledica, jer postojeći kolektor prečišćava otpadne vode za najviše 55.000 ljudi, a u glavnom gradu živi oko 180.000 stanovnika.

Nerešavanje pitanja otpadnih voda može ugroziti i zatvaranje Poglavlja 27 (zaštita životne sredine), a time usporiti i put države ka članstvu u Evropsku uniju.

Opština je odluku o organizaciji referenduma donela početkom oktobra, nekoliko dana nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala je Glavnom gradu Podgorica saglasnost na Elaborat procene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenja.

Botunjani nisu saglasni sa odlukom da to postrojenje bude izgrađeno na tim parcelama i pored tvrdnji podgoričke i državne izvršne vlasti, ali i domaće i međunarodne javnosti da se ne radi o zagađivaču.

Meštani Botuna, međutim, u to ne veruju i naglašavaju da imaju više nego negativno iskustvo sa izgradnjom i radom nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP), a posebno sa bazenom crvenog mulja, koji i danas zagađuje i pitanje je kad će biti saniran jer je već godinama u rukama privatnika koji ne vodi računa ni o zdravlju ljudi, ni o zdravlju prirode.

Tvrde i da je postrojenje veliki zagađivač, da je posebno sporna planirana spalionica otpadnog mulja, ali i da se radi o zastareloj tehnologiji koju razvijene zemlje navodno zaobilaze.

Kako bi sprečili ulazak turskog investitora, Botunjani su najpre organizovali straže na parceli preko puta one na kojoj je planirana gradnja. Nakon što su ih nekoliko puta obišli inspektori Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, šatore su preneli na parcelu na kojoj je planirano postrojenje.

Botunjani će tokom ove sedmice imati mesni zbor i odlučiti o ponudi Vlade, koja uključuje sanaciju bazena crvenog mulja dok traje izgradnja postrojenja, uključivanje predstavnika tog naselja i Opštine Zeta u proces, objavljivanje dela ugovora sa turskim konzoricijumom, stalna merenja emisije štetnih gasova i obećanje da će Podgorica obustaviti rad kolektora ukoliko zagađenje bude veće u odnosu na ono što predviđaju evropske direktive. Ponuda je uključivala i garanciju Skupštine Crne Gore da će sve obećano biti i ispunjeno.

Satler danas sa Botunjanima


Ambasador Delegacije EU u Podgorici Johan Satler sastaće se danas sa predstavnicima Botuna. To je "Vijestima" nezvanično potvrđeno iz Delegacije EU.

Iz Delegacije EU su ranije saopštili da su "potpuno neosnovane tvrdnje da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja pretnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastareloj tehnologiji".

- Projekat predviđa moderno i bezbedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspešno funkcionišu širom EU i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice. Poreski obveznici EU obezbedili su 33 miliona evra bespovratnih sredstava za ovaj projekat, pomažući Crnoj Gori da ispuni svoje obaveze u okviru Pregovaračkog poglavlja 27, istovremeno štiteći zdravlje građana i životnu sredinu. Daleko od toga da predstavlja zagađivača, postrojenje pruža ključno rešenje za dugogodišnji problem neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana, koje zagađuju reku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more.

(Kurir.rs/Vijesti.me)