AKTIVIRANI ALARMI, IZDATO VANREDNO SAOPŠTENJE: Stiže još ekstremniji toplotni udar u komšiluk Srbije, zvanično objavljeno do kada će trajati pakao na zemlji!
Pod uticajem područja visokog pritiska koje se zadržava nad većim delom Evrope, uz dalji priliv veoma toplog vazduha sa jugozapada i juga, iznadprosečna toplota za ovo doba godine zadržaće se u Hrvatskoj do kraja ove nedelje i nastaviti u prvoj polovini sledeće nedelje, objavili su meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u vanrednom saopštenju povodom toplotnog talasa u Hrvatskoj.
Napominju da su na Jadranu i dalje na snazi upozorenja na umerenu (žuto upozorenje) i visoku opasnost (narandžasto upozorenje) od toplotnog talasa koji može uticati na zdravlje.
Za ceo Jadran je za sutra izdato narandžasto upozorenje zbog ekstremnih vrućina, a do petka upozorenja će se proširiti i na kopno.
Šta predviđa vremenska prognoza
Danas će u Hrvatskoj biti uglavnom sunčano i veoma toplo, ali ne i potpuno stabilno. Prema prognozi DHMZ-a, od sredine dana uz jači razvoj oblačnosti lokalno su mogući pljuskovi sa grmljavinom, prvenstveno na severnom Jadranu, u Gorskom kotaru i na krajnjem istoku zemlje. Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 30 i 35 stepeni.
U unutrašnjosti će temperatura nastaviti da raste tokom cele nedelje, a od petka će na mnogim mestima dostizati ili prelaziti 35 stepeni, zbog čega se prema vikendu očekuju upozorenja na toplotni talas. Lokalni pljuskovi sa grmljavinom mogući su još u utorak i sredu, dok se od četvrtka očekuje stabilnije, suvo i još toplije vreme.
Na Jadranu će, pored vrelih dana, problem predstavljati i veoma tople noći. Na pojedinim lokacijama temperatura neće padati ispod 25 stepeni, što može otežati san i oporavak organizma, posebno u priobalnim gradovima.
Osveženje se može potražiti u moru, čija se temperatura trenutno kreće između 23 i 27 stepeni, a narednih dana očekuje se njegovo postepeno zagrevanje.
Pratite upozorenja i zaštitite se od vrućine. UV indeks visok do veoma visok
Pratite upozorenja i prognoze i sledite savete nadležnih organa. Tokom najtoplijeg dela dana, između 11 i 17 časova, izbegavajte izlaganje suncu. Ostanite u hladu ili rashlađenom prostoru i pijte dovoljno tečnosti. Ako morate da budete napolju, držite ga što kraćim i obavezno koristite šešir, odgovarajuću odeću i zaštitnu kremu, napominje DHMZ.
Uz pretežno sunčano, često vedro vreme, UV indeks će biti visok, a u većem delu zemlje veoma visok. UV indeks označava stepen opasnosti od UV zračenja: što je njegova vrednost veća, veći je rizik od štetnih efekata UV zračenja na kožu i oči.
Prognoza najvišeg dnevnog UV indeksa i objašnjenje kategorija sa preporukama za zaštitu mogu se naći na veb stranici DHMZ.
Zašto vrućina nije samo broj na termometru
U takvim uslovima korisno je pratiti prognozu percipirane udobnosti, po gradovima. Percipirana udobnost ne zavisi samo od temperature vazduha, već i od relativne vlažnosti vazduha i brzine vetra.
Vlažnost vazduha igra važnu ulogu u tome kako doživljavamo toplotu. Kada je vazduh vlažan, znoj sporije isparava sa kože, što otežava hlađenje tela. Zbog toga, toplota može biti znatno neprijatnija i opterećujuća za telo, čak i kada temperature nisu rekordne. Ovo takođe povećava rizik od toplotnog stresa, posebno za ranjivije grupe.
Toplotni talas pogodio je veći deo Evrope
Toplotni talas je pogodio veći deo Evrope, od zapadnih i centralnih delova kontinenta do delova Ujedinjenog Kraljevstva. Na nekim mestima temperature su oko 40 °C, što je ekstremno za ovo doba godine, a na nekim mestima su oboreni temperaturni rekordi. Zbog vrućine, u nekoliko evropskih zemalja na snazi su narandžasta i crvena upozorenja.
Pored ljudskog zdravlja, dugotrajna i intenzivna vrućina može imati posledice i po poljoprivredu, ekonomiju, životinje i biljke. Toplotni stres ne pogađa samo ljude. Visoke temperature mogu otežati rast biljaka, povećati njihovu potrebu za vodom i dodatno opteretiti životinje, posebno ako vrućina traje nekoliko dana zaredom.
(Kurir.rs/Indeks)