POKAZAO SREDNJI PRST POLICIJSKOJ KAMERI, SAD MU PRETI KAZNA! Advokat zagrmeo: "Kamera nije službeno lice"
- Mladić iz Bjelovara pokazao je srednji prst policijskoj kameri, a policija za njega traži kaznu od 700 evra zbog navodnog vređanja službenika.
- Policija tvrdi da je kamera prvo zabeležila prekoračenje brzine, pa je gest naknadno uočen na snimku i korišćen kao dokaz.
- Advokat Fran Olujić poručuje da kamera nije službeno lice i da nema pravnog osnova za ovakav prekršajni postupak.
Srednji prst koji je mladi motociklista u Bjelovaru pokazao stacionarnoj policijskoj kameri nije, kako proizlazi iz odgovora policije Indexu, snimljen zato što je kamera "prepoznala" gest. Policija tvrdi da je fotografija nastala nakon što je uređaj registrovao saobraćajni prekršaj, odnosno prekoračenje dozvoljene brzine, a gest je tek naknadno uočen na snimku.
Upravo na osnovu te fotografije protiv mladića je pokrenut postupak zbog navodnog vređanja i omalovažavanja policijskih službenika. Policija za njega traži kaznu od 700 evra.
Slučaj je otvorio pitanje da li se pokazivanje srednjeg prsta kameri uopšte može pravno tretirati kao vređanje policajca, ali i šta sve nadzorne kamere snimaju, kao i na koji način se ti snimci koriste i čuvaju.
Može li nadzorna kamera da bude uvređena?
Advokat Fran Olujić ranije je za RTL rekao da ne vidi pravni osnov za prijavu protiv mladića, a nakon odgovora policije Indexu smatra da se otvorilo još jedno, šire pitanje - da li snimak nastao radi utvrđivanja saobraćajnog prekršaja sme da se koristi i za kažnjavanje potpuno drugačijeg ponašanja.
Iz policije su za Index objasnili da stacionarni uređaji za nadzor saobraćaja, nakon što registruju saobraćajni prekršaj, fotografišu vozilo zatečeno u prekršaju.
"U konkretnom slučaju fotografija nije nastala radi evidentiranja gesta vozača, već prilikom evidentiranja saobraćajnog prekršaja prekoračenja brzine", naveli su iz policije.
Dodaju da takva fotografija predstavlja dokaz u prekršajnom postupku i da se, u zavisnosti od načina vođenja postupka, prilaže optužnom predlogu ili dostavlja sudu.
Ko sve pregleda snimke sa kamera?
Iz policije navode da, nakon što uređaj evidentira prekršaj, policijski službenici pregledaju fotografiju i raspoložive podatke kako bi utvrdili vlasnika vozila i identitet vozača. Vlasniku se potom šalje obaveštenje o prekršaju i od njega se traži verodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom.
Policija navodi i da snimke pregledaju isključivo ovlašćeni službenici MUP-a, da se čuvaju u službenim evidencijama, kao i da se snimci koji predstavljaju dokaz čuvaju do završetka prekršajnog ili sudskog postupka.
Ovakav odgovor policije razlikuje se od ranije zvanične informacije u kojoj uopšte nije bilo pomenuto da je mladić prekoračio dozvoljenu brzinu, već je saopšteno da se postupak protiv njega vodi isključivo zbog gesta prema kameri. Policija sada izričito tvrdi da je uređaj fotografisao vozilo zato što je prethodno registrovao prekoračenje brzine.
Olujić: Kamera nije ni državni organ ni službeno lice
Advokat Fran Olujić već je ocenio da policija nema pravni osnov za pokretanje prekršajnog postupka zbog pokazivanja srednjeg prsta kameri.
"Nije to bila uvreda policijskim službenicima, besmislica je voditi takav prekršajni postupak. Policija se poziva na to da bi se radilo o prekršaju kada se omalovažava ili vređa državni organ ili službeno lice. Kamera nije ni državni organ ni službeno lice", rekao je Olujić.
Policija se, prema dostupnim informacijama, poziva na član 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prema kojem se vređanje ili omalovažavanje državnih organa i službenih lica može kazniti novčanom kaznom od 700 do 4.000 evra ili zatvorom do 30 dana.
Olujić kaže da nema mnogo sudske prakse koja bi mogla direktno da se primeni na ovakav slučaj, pa ne želi da nagađa kako će odlučiti Opštinski sud u Bjelovaru.
"Međutim, to po meni sasvim sigurno nije prekršaj. A niti zbog toga uopšte treba voditi postupak", rekao je.
"Da li je iza kamere u tom trenutku uopšte bilo službeno lice?"
Nakon što mu je prenet odgovor policije, Olujić je za Index ponovio da sama činjenica da fotografiju kasnije pregledaju policijski službenici ne menja osnovni problem.
Prema njegovom tumačenju, ne zna se da li je u trenutku kada je mladić pokazao srednji prst iza kamere, odnosno pored uređaja, uopšte bilo konkretno službeno lice kojem bi taj gest mogao da bude upućen.
Zbog toga i dalje smatra da mladić nije vređao ni državni organ ni službeno lice u smislu prekršaja za koji ga policija tereti.
"Gest svakako može biti nepristojan, ali to ne znači da predstavlja upravo taj prekršaj", kaže Olujić.
Olujić: Odgovor policije otvara novi problem
Policijsko objašnjenje, kaže Olujić, otvara i dodatno pitanje. Naime, ako je, kako navodi policija, reč o kameri čija je svrha evidentiranje saobraćajnih prekršaja, odnosno u ovom slučaju prekoračenja brzine, postavlja se pitanje da li tako nastali snimak može da se koristi i za utvrđivanje nekog drugog ponašanja koje nema veze sa saobraćajnim prekršajem zbog kojeg je fotografija nastala.
"Kamera je postavljena radi evidentiranja saobraćajnih prekršaja, a ne radi beleženja svakog drugog ponašanja koje bi eventualno moglo biti protivpravno", smatra Olujić.
U suprotnom bi, upozorava, moglo da dođe do situacije u kojoj bi takve kamere praktično funkcionisale kao sistem video-nadzora javnih površina, iako saobraćajnica nije pod neprekidnim video-nadzorom, već se uređaj aktivira radi beleženja saobraćajnog prekršaja.
O tome da li policija ima pravni osnov da gest prema kameri tretira kao vređanje policijskog službenika, kao i da li snimak nastao radi evidentiranja saobraćajnog prekršaja može da se koristi kao dokaz za ovakvo ponašanje, na kraju će odlučiti sud.
Inače, zakon strogo propisuje kada se slučajni ili sporni snimci uopšte smeju koristiti na sudu - uglavnom samo za najteža krivična dela, a pokazivanje srednjeg prsta kutiji na stubu to svakako nije.
(Kurir.rs/index.hr)
