On se danas pojavio u Saboru, zajedno s još 150 poslanika osmog saziva hrvatskog parlamenta. Budući da mu je Ustavni sud početkom godine ukinuo pravosnažnu presudu od osam godina zatvora, Glavaš je mogao da se kandiduje za poslanika.
Protiv osnivača HDSSB sada je, međutim, na snazi prvostepena presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom je osuđen na desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina nad civilima srpske nacionalnosti u Osijeku 1991. u slučajevima poznatijim kao "Garaža" i "Selotejp". Do odluke Ustavnog suda, Glavaš je više od pet godina proveo u zatvoru u Mostaru u BiH, gde je završio pošto je uoči izricanja prvostepene presude u Hrvatskoj pobegao u susednu državu, čije državljanstvo ima uz hrvatsko. Nedugo posle puštanja iz zatvora i povratka u Hrvatsku, Glavaš je 5. marta ponovo završio u pritvoru, gde je štrajkovao glađu, ali je u međuvremenu pušten da na slobodi čeka ponavljanje drugostepenog postupka.
Pritvor mu je ukinut pod obrazloženjem da je "izdržao gotovo dve trećine kazne zatvora na koju je bio osuđen ukinutom drugostepenom presudom Vrhovnog suda". Branimir Glavaš je prvostepeno osuđen za ubistva više srpskih civila, od kojih su neki bačeni u Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta. Neke od žrtava su u garaži Sekretarijata za narodnu odbranu u Osijeku, na čijem čelu je bio Glavaš, bile prisiljene da piju kiselinu iz akumulatora.
Prema Zakonu o izboru poslanika, birači ili stranke ne smeju da kandiduju osobu koja je pravosnažno osuđena na bezuslovnu zatvorsku kaznu dužu od šest meseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nalaze u zatvoru ili tek predstoji njego izvršenje. Za osobe pravosnažno osuđene za najteža krivična dela, poput ratnih zločina, terorizma, teškog ubistva, kao i za zloupotrebe položaja i ovlašćenja, kandidovanje je zabranjeno sve do isteka rehabilitacijskog roka.
