Nemaju sve zemlje članice NATO-a u Zagrebu vojnog izaslanika, ali loš je signal ako se ne obnovi mandat postojećem. To se može shvatiti dvojako, kao znak zaoštravanja bilateralnih ukupnih i posebno vojnih odnosa, ali i kao smanjenje interesa za saradnjom sa zemljom saveznicom u Severnoatlantskom savezu.
Prvi argument je održiv jer je krajem prošlog meseca zvanična Podgorica objavila kako želi da otvori pitanje granice sa Hrvatskom. I to, kako su izvestili, ne samo na moru, nego i na kopnu.
Nakon odlaska misije UN-a sa Prevlake bilateralno je utvrđena postojeća kopnena granica.
Kada je reč o granici na moru, dogovoreno je da se ili reši dogovorom, što je malo verovatno, ili da će se taj problem rešiti na nekom od međunarodnih sudova, piše Slobodna Dalmacija i dodaje da je posle iskustva sa Slovenijom, Arbitražni sud "isključen" ali da ostaju Sud za pravo mora, Međunarodni sud pravde, oba tela UN-a.
Drugi argument je pitanje saradnje Podgorice sa NATO-om, trajno pitanje koje se pojavilo sa dolaskom na vlast sadašnje vlade, u kojoj su prosrpske stranke. Treba uzeti u obzir da je, prema poslednjoj anketi NATO-a, Crna Gora članica u kojoj je najniža podrška članstvu u Savezu, samo 50 posto. Dodatnu zabrinutost u Savezu izazvala je odluka Podgorice da ove godine ne pošalje pješadijski bataljon u sastav KFOR-a.
"Zbog situacije izazvane koronavirusom i restrikcijama u budžetu, Vojska Crne Gore u 2021. godini ne planira aktivnosti po pitanju zajedničkih priprema, obuke ili angažovanja pešadijskog voda u misiji KFOR na Kosovu", objavilo je crnogorsko ministarstvo obrane.
To saopštenje, kako je objavio Radio Slobodna Evropa, može lako da se dovede u pitanje kao stvarni razlog ako se uzme u obzir da je prosrpski Demokratski front (DF) pre donošenja odluke javno upozorio ministarku obrane Oliveru Injac i premijera Zdravka Krivokapića da će ih pozvati na odgovornost ako pošalju vojnike u KFOR.
Posle ove odluke, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je, prenosi hrvatski portal, ukazao na važnost učestvovanja zemalja u toj misiji.
"KFOR je važna misija. Temelji se na vrlo jasnom mandatu UN-a. I to je jedan od najopipljivijih izraza NATO-ove posvećenosti miru i stabilnosti u regionu. KFOR pomaže jamčiti sigurnost svim zajednicama na Kosovu i slobodu kretanja svima koji tamo žive", rekao je on.
Ubzro potom, početkom ove sedmice objavio je novo saopštenje u kome je naveo da je važno da Crna Gora delima nastavi da pokazuje da je "predana saveznica NATO-a. To je dobro za Crnu Goru, region i za Savez".
Crna Gora je u izuzetno osetljivom političkom trenutku, izložena pritisku Srbije i unutarnjih snaga koje nisu sklone članstvu u NATO-u. Strateški, Crna Gora je, ulaskom u Savez 2017. godine, jadransku obalu pretvorila u NATO obalu, ocenjuje portal.
Moguća odluka o izlasku iz NATO-a, kakve nije bilo u istoriji Saveza, bila bi preduslov za stvaranje strateške nestabilnosti na južnoj hrvatskoj granici. I to u slučaju povezivanja s Republikom Srpskom – u Trebinju je najavljena gradnja aerodroma koju bi finansirala Srbija.
Beograd bi tako mogao da vrati izgubljenu jadransku dimenziju, a Hrvatska bi na najužem delu zemlje bila pod snažnim pritiskom. To je stvarna pretnja Hrvatskoj i, posledično, NATO-u. Sama Crna Gora, bez obzira na Boku, nije strateški izazov jer se sa Prevlake bez problema može kontrolisati ulazak u zaliv. Odatle i priča o potrebi utvrđivanja kopnene granice, zaključuje Slobodna Dalmacija.
Kurir.rs/Slobodna Dalmacija
NE PROPUSTITE
