Slušaj vest

Na današnji dan 1991. godine, vazduhoplovne snage Jugoslovenske narodne armije (JNA) napale su Gornji grad u Zagrebu.

U Banskim dvorima se u tom trenutku nalazilo nekoliko visokih zvaničnika, uključujući Franju Tuđmana.

Hrvatski sajt Indeks navodi da je u napadu poginula jedna osoba, a četiri su povređene.

Navodi se da su sa tadašnjim predsednikom Hrvatske u Banskim dvorima bili i predsednik Predsedništva SFRJ Stjepan Mesić i Ante Marković, premijer SFRJ.

Cilj sastanka bio je da se Marković ubedi da se povuče sa svoje funkcije i angažuje se po pitanju hrvatske nezavisnosti.

Jutarnji deo sastanka je završen i bilo je vreme za pauzu za ručak.

Posle ručka, njih trojica su nastavili razgovor u predsedničkom kabinetu kada je počeo napad.

Indeks navodi da je iznad Zagreba tada viđeno tridesetak aviona, a njihova meta je bio Trg Svetog Marka.

Bombardovanje Banskih dvora 7. oktobra 1991. Foto: Screenshot YT/HRT

Na Banske dvore su bačene dve bombe, od kojih je jedna pogodila prostoriju u kojoj su zvaničnici upravo završili ručak.

Šteta je nastala u većini soba u Banskim dvorima, kao i zgradu Hrvatskog sabora, Staru gradsku kuću, crkvu Svetog Marka, Istorijski muzej, kao i nekoliko stambenih zgrada u blizini, od kojih je većina bila dom švajcarskog diplomate.

Marković je nakon napada pozvao svoju kancelariju u Beogradu i isprozivao šefa Ministarstva odbrane, Veljka Kadijevića, koga je smatrao odgovornim za napade.

Pretio je ostavkom ako Kadijević ne bude odmah smenjen.

Ministarstvo je odbacilo optužbe i sugerisalo da bi takvu operaciju verovatnije organizovale hrvatske vlasti nego bilo ko iz Beograda.

Bombardovanje Banskih dvora dovelo je do toga da su razni konzulati u Hrvatskoj izdali saopštenja u kojima savetuju svojim građanima da napuste Hrvatsku iz bezbednosnih razloga.

SAD su predložile ekonomske sankcije protiv Jugoslavije, a Nemačka je nazvala JNA varvarskom vojskom.

Nakon bombardovanja, predsednička kancelarija je premeštena 2,5 kilometra zapadno od centra grada, u vilu Zagorje na Pantovčaku.

Pre rata, ova lokacija je služila kao dom i radno mesto raznih visokih zvaničnika u Jugoslaviji, ali nakon bombardovanja Banskih dvora Pantovčak je postao glavna rezidencija hrvatskog predsednika.

(Kurir.rs/Index)