Slušaj vest

Hrvatski mornari na brodu pod indijskom zastavom odbijaju da prođu krozOrmuski moreuz zbog tenzija na Bliskom istoku, ali ne mogu da dobiju zamenu jer niko ne želi da uplovi u opasno područje. Više od 180 hrvatskih mornara trenutno se nalazi u Persijskom zalivu, a stručnjaci upozoravaju na moguće probleme sa snabdevanjem i složenost povratka u slučaju eskalacije sukoba.

Odbijanje plovidbe kroz opasno područje

Tankeri i drugi brodovi drže se podalje od iranske obale, a mnogi se ne usuđuju da prođu kroz Ormuski moreuz. Na jednom takvom brodu, koji plovi pod indijskom zastavom, nalazi se nekoliko hrvatskih mornara koji su zatražili premeštaj zbog opasnosti.

„Desilo se da nekoliko članova posade, ne samo hrvatskih već i drugih nacionalnosti, nije bilo voljno da plovi sa brodom i prođe kroz to opasno područje, pa je zatražena zamena. Međutim, znate kako je, niko ne želi da ide na brod, tako da je to sada status kvo. Ne znamo kako će se stvari tamo odvijati“, rekao je Mario Zorović iz Udruženja hrvatskih pomorskih agenata.

Iran je zatvorio strateški veoma važan Ormuski moreuz kao odgovor na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja. Kao posledica zatvaranja ovog morskog prolaza očekuje se veliki skok cena nafte na svetskom tržištu, što će produbiti ekonomsku krizu u svetu. Foto: Shutterstock, Printscreen/Google Maps

Preko 180 hrvatskih pomoraca u regionu

Iako napadi na trgovačke brodove u Persijskom zalivu nisu česti, sama mogućnost takvog scenarija je zastrašujuća. U regionu se nalazi nešto više od 180 hrvatskih pomoraca, od ukupno oko 20.000 iz celog sveta.

„Niko se ne oseća prijatno kada vam rakete lete iznad glave, a ne znate da li će vaš brod biti sledeća meta. Do sada, osim izolovanih slučajeva, nije bilo napada na brodove, tako da se iz te perspektive osećaju relativno bezbedno u ovim neizvesnim uslovima“, ističe Neven Melvan iz Sindikata pomoraca.

Problem snabdevanja i povratka kući

Iskusni mornari upozoravaju da bi neki brodovi mogli da ostanu bez hrane i vode za piće ako duže ostanu u Zalivu. Sanjin Dumanić, predsednik Udruženja kapetana Splita, napominje da brodovi nisu pripremljeni za dug boravak u ratnoj zoni.

„Većina kompanija ima standard zaliha za tri meseca, ali to ne znači tri meseca od danas, već od poslednje luke. Naravno, oni već računaju koliko hrane i vode imaju“, upozorava Dumanić. Dodaje da je povratak pomoraca, odnosno repatrijacija, u ratnim uslovima izuzetno zahtevna, a neki operativni aerodromi su udaljeni stotinama kilometara.

Kurir.rs/Index